Udruge u Hrvatskoj sazrijevaju: rast usporava, prihodi rastu, ali uz nejednakosti

Već sam pisao o strukturi civilnog društva te kako 98% civilnog društva čine udruge. Također sam naveo kako rast broja udruga, a time i civilnog sektora, usporava zbog čega je potrebno razmisliti o novim, jednostavnijim formalno-pravnim oblicima, ukoliko želimo da se taj rast nastavi.

Kako je prošla analiza obuhvaćala brojke do 2017. godine, objavljujem podatke do 1.6.2018. godine. Zašto Ministarstvo uprave već dvije godine nije objavilo novi set podataka, posebno je pitanje.

Preko 50.000 aktivnih udruga

Kako stvari stoje, na dan 1.6.2018. godine, bilo je 60.498 registriranih udruga. Od toga je 84% njih bilo aktivno što znači da je na taj dan djelovalo 51.221 udruga dok je do tada 9.459 udruga prestalo djelovati.

Riječ je dakako mahom o udrugama, njih 96%, dok je manji dio savez udruga (3,77%) i ustrojstveni oblik udruge s pravnom osobnošću (0,13%).

Kada gledamo rasprostranjenost po županijama, najviše udruga nalazi se u Gradu Zagrebu, čak 24% svih udruga. U tom je dijelu Hrvatske i najviše udruga po stanovniku – na svakih 54 stanovnika dolazi jedna udruga u prosjeku. Najmanje je udruga u Ličko-senjskoj županiji, a najmanje udruga po stanovniku je u Zadarskoj županiji.

Generated by wpDataTables

Rast broja udruga usporava

Ono što se nastavlja jest trend usporavanja rasta broja udruga, tj. civilnog sektora. S početnih 10% rasta, on se stabilizirao na 3 posto s tendencijom usporavanja. To može ukazivati kako civilno društvo sazrijeva u RH, ali da možda postaje i sve teže otvarati i održavati udruge zbog čega je potrebno razmisliti o jednostavnijim oblicima registriranja civilnog društva. U suprotnome, može nam se desiti da nam civilno društvo buja u “sivoj zoni” bez evidencije, a time i nemogućnošću upravljanja njime.

Izvor: Registar udruga, stanje na dan 1.6.2018. obrada: Marko Božac
Generated by wpDataTables

Izvor za procijenjeni broj stanovnika po županijama u 2018. godinu: DZS.

Zanimljivo je kako sve te udruge najčešće ciljaju opću populaciju i sportaše, ali se povećava broj “nišnih” udruga.

Kada govorimo o udrugama, govorimo o Dinamu, HAK-u i drugim “divovima”

Potrebno je osobito naglasiti kako se ovom analizom obuhvaćaju sve udruge i savezi, a to su primjerice i Dinamo, HOO i HAK – definitivno primjeri koje ne bi “na prvu” svrstali među civilno društvo, ali njihovi ustrojstveni oblici jesu “udruge”. Što nam otvara pitanje bi li trebalo outliere transformirati – vjerojatno da i to u ustanove.

Naime, osnovna razlika, u ovom kontekstu, između poduzeća i udruga/ustanova je vlasništvo i dobit. Poduzeća su po tom pitanju više manje transparentna i zna se tko donosi odluke – onaj tko ima najveći vlasnički udio. Kod udruga/ustanova je to kompliciranije jer svaka udruga, uglavnom, uređuje proces donošenje odluka svojim statutom. Najčešće su to članovi na skupštini, a ponekad i upravljački odbori što sve svodi na jednu igru moći i house of cards kada je potrebno upravljati udrugom. Transformacijom u ustanove, to se tim udrugama ne bi oduzelo, a podaci bi bili mnogo jednostavniji i transparentniji.

Većina udruga uprihodi do 50.000 kuna godišnje.

Najveći broj udruga ostvaruje prihod do 50.000,00kn godišnje. Odnosno, 51% organizacija civilnog društva ostvarilo je manje od 50.000,00kn u 2016. godini. S druge strane, postoji mali broj udruga koje zarađuju 10 do 1000 puta više od većine što ukazuje na veliku razliku između pojedinih organizacija civilnog društva. Odnosno, postoji mali broj OCD-a koji zarađuje mnogo. Na to ukazuje i ginijev koeficijent od 0,9999997.

Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

Udruge se najviše financiraju donacijama, ali razvijaju samofinancirajuće djelatnosti

Prihodi od donacija ostvaruju najveći udio u cjelokupnom prihodu udruga – u 2016. godini 40 posto. Međutim, od 2013. godine taj se udio polako smanjuje iako ima prosječnu godišnju stopu rasta od 2,33 posto. Stoga, iako prihodi od donacija rastu, njihov se udjel smanjuje jer prihodi od prodaja roba i pružanja usluga, prihodi od članarina i ostali prihodi brže rastu – čak 7% godišnje u prosjeku. Opadajući udio u prihodima imaju i prihodi po posebnim propisima (prihodi od opće i lokalne države) i prihodi od imovine što se može protumačiti kako organizacije civilnog sektora pokušavaju svoje primarne izvore financiranja prebaciti na prihode od prodaje roba i pružanja usluga i tako smanjiti ovisnost o donacijama.

Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

Udio prihoda od prodaje roba i pružanja usluga od 19 posto s najvišom prosječnom godišnjom stopom rasta od 7 posto, što može signalizirati kako organizacije pokušavaju razviti samofinancirajuće djelatnosti. Također, može se reći da su udruge pronašle izvore financiranja u zadovoljavanju potreba potrošača koje privatni (i javni) sektor nisu uspjeli zadovoljiti iz različitih razloga (mala stopa profitabilnosti, neatraktivnost, nedostatak ekspertize i sl.). S prihodom od većim od 1,1 milijarde kune prihoda od prodaje roba i pružanja usluga u 2016. godini, civilni sektor uzeo je dio “kolača” na tržištu koje bi možda uprihodio privatni sektor čime stvara konkurenciju poduzećima.

Udruge koje zapošljavaju spadale bi u mikro poduzeća

Većina organizacija civilnog društva, odnosno 63 posto nema niti jednog zaposlenog, a 69% posto njih nema niti jednoga volontera, a tek dvije udruge imaju preko 100 zaposlenih.

Prema klasifikaciji malih i srednjih poduzeća u hrvatskom i europskom zakonodavstvu, 92 posto organizacija civilnog društva spada u mikro organizacije kada bi se uspoređivale s klasifikacijom za poduzeća.

Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

Ovi podaci objavljeni su u diplomskom radu “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj” na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Silvije Orsag i dr. sc. Andrija Sabol. Rad je učinjen dostupnim na SlideSharu. Podaci su dostupni za preuzimanje ovdje.

Većina studenata zaradila je prosječno 6000kn u 2019. godini, a neki toliko zarade svaki mjesec

Prema podacima Porezne uprave, većina, tri od četiri studenta ili 76% ostvari godišnji prihod manji od 15.000,00kn. Ostala četvrtina ili 24% ostvari gotovo 30.000,00kn godišnje. Tek 1 od 1500 studenata uspije zaraditi više od 60.000,00kn godišnje.

Nastavi čitati “Većina studenata zaradila je prosječno 6000kn u 2019. godini, a neki toliko zarade svaki mjesec”

Od 2020. studenti plaćaju porez nakon 63.000,00kn godišnje zarade

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.

Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.

Nastavi čitati “Od 2020. studenti plaćaju porez nakon 63.000,00kn godišnje zarade”

ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija

Na analizu ICT-a u Hrvatskoj potaknulo me sudjelovanje na panel raspravi o IT zajednici u Istri i potencijalu Istre da postane nešto više u tom segmentu. Iako skeptičan na početku, pogledao sam što govore podaci DZS-a iz ožujka 2017. godine o strukturi zaposlenosti po sektoru i županiji.

Nastavi čitati “ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija”

Stipendije za studente i učenike bez straha od kazni za roditelje od 2019.

Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak. 

Nastavi čitati “Stipendije za studente i učenike bez straha od kazni za roditelje od 2019.”

Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine

Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine. Nastavi čitati “Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine”

Studentski rad: Prava i obveze studenata, poslodavaca i SC-a

Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara. Nastavi čitati “Studentski rad: Prava i obveze studenata, poslodavaca i SC-a”

Prihod i nejednakost civilnog društva – treba li outliere transformirati?

Prihod civilnog društva dugo nije bio poznat, sve do Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim su uvedene obveze financijskog izvještavanja udrugama. Iako je to bila dodatna obveza za udruge, Registrom neprofitnih organizacija dan uvid u poslovanje najvećeg dijela civilnog sektora (udruge čine 98% civilnog sektora).

U Registru je dostupno gotovo 70.000 financijskih izvještaja od 2013. godine (trenutno do 2016. godine), a obuhvaćene su udruge, savezi udruga, strane udruge i zaklade. Dok je 13.485 organizacija vodilo dvojno računovodstvo, 9.870 organizacija vodilo je jednostavno računovodstvo i time dalo uvid u poslovanje cijelog sektora. Nastavi čitati “Prihod i nejednakost civilnog društva – treba li outliere transformirati?”

Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj

Civilno društvo podosta je opširan pojam, ali njegova se struktura može odrediti. Prvi okvir u definiranju daje međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja definira civilno društvo kao “arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese”.

Ono što je bitno da se takvim organizacijama ili akcijama pristupa dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih organiziranih oblika. Međutim, skupine koje nisu formalizirane u neki od oblika nisu evidentirane ovom analizom. Nastavi čitati “Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj”

Sustav studentskog predstavništva i studentskih centara treba redizajn

Ovaj post nastao je na temelju seminarskog rada “Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj” na EFZG-u. U ovom, drugom dijelu, predlažu se unaprjeđenja sustava s ciljem uspostavljanja povratne veze između studenata i SC-a, povećavanjem odgovornosti studentskim predstavnicima i zastupljenosti interesa svih visokih učilišta u SC-u na jednom području. Nastavi čitati “Sustav studentskog predstavništva i studentskih centara treba redizajn”