ICT U Istri definiran je uz pomoć podataka koje izdaje Državni zavod za statistiku – broj zaposlenih po županijama i po djelatnostima. U ovoj analizi korištene su brojke DZS-a zaposlenih u informacijsko komunikacijskim tehnologijama (skužbeno skraćeno IKT, ili inače ICT). Ova analiza osvrće se na razdoblje od 10 godina, od 2010. do 2019. godine.
ICT industrija u Hrvatskoj je mala, ali brzorastuća
Zaposleni u IKT industriji u Hrvatskoj čine 3,3% ukupno zaposlenih, deset puta manje od zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovini koji čine 32,8% (2019. godina)
S druge strane, stopa rasta zaposlenih u IKT sektoru bilježi prosječnu stopu rasta od 2,4%, mnogo veću naspram 0,7% stope rasta ukupno zaposlenih (CAGR 2010. – 2019. godina)
Samo u 2019. godini, IKT sektor zabilježio je 7,9% rast zaposlenih dok je ukupna zaposlenost rasla s manjom stopom od 2,2%
Tako se udio zaposlenih u IKT-u povećao s 2,1% u 2010. godini na 3,3% zaposlenih u 2019. godina
ICT je koncentriran u Zagrebu, a još 4 županije imaju statistički značajne zajednice
Gotovo 64% zaposlenih u IKT sektoru rade u gradu Zagrebu. Odnosno, dva od svaka tri zaposlena u IKT-u rade u Zagrebu dok se za onog trećeg broje ostale županije.
Četiri ostale županije imaju više od 4% zaposlenih u IKT sektoru, čineći tako više od 80% zaposlenih u cijeloj branši, a to su:
- Splitsko-dalmatinska (5,87%)
- Istarska (4,95%)
- Osječko-baranjska (4,90%)
- Primorsko-goranska (4,63%)
Više o ovoj analizi pročitati u zasebnoj objavi: ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija
ICT u Istri najbrže rasla unatoč padu ukupno zaposlenih u županiji 2019.
Udio zaposlenih u IKT-u u Istri je 3,1% (2054 zaposlenih) kao i na nacionalnoj razini u 2019. godini. Od 2010. godine udio zaposlenih u IKT-u u Istri iznosio je 2,1% (1322 zaposlenih) te je povećan za cca 50% u tih 10 godina
Stopa rasta zaposlenih u IKT-u u Istri 2019. godine iznosila je velikih 18,1%, gotovo duplo veći rast u odnosu na rast na razini RH (7,9%), unatoč padu broja zaposlenih u Istri od -0.86%
Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 4,5% (CAGR), više od Zagreba (2,27%) i Hrvatske (2,43%)
Ono što je potrebno naglasiti kako je ovdje mogući efekt apsolutne beta konvergencije (absolute β-convergence). Laički rečeno, ono što je malo brže raste, a ono što je veće raste sporije.
Istra prednjači rastom zaposlenih u ICT-u
Među županijama sa statistički značajnim brojem zaposlenih u IKT sektoru, Istra bilježi najveću stopu rasta u 2019. godini od 18 posto. Možda se i to manifestira naporima za osnivanjem formalne udruge ICT-a u Istri.
Po broju zaposlenih, Istra je uz bok Osječko-baranjskoj, ali ispod Splitsko-dalmatinske županije. Zanimljivo, Primorsko-goranska županija također je bilježila pad ukupnog broj zaposlenih, ali ICT zajednica nije ostvarila veliki rast iako je zajednica manja.
Također, zanimljivo kako Istarska županija bilježi više zaposlenih u IKT-u od Primorsko-goranske i Osječko-baranjske županije, te veću stopu rasta od njih. Više zaposlenih ima Splitsko-dalmatinska županija, ali s manjim rastom.
Kada bi to prikazali BCG matricom, ispada da IKT zajednice u Primorsko-Goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županije male s malim rastom. Zajednice u Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji su male, ali s velikim rastom što znači da imaju veliki potencijal za budućnost. Tzv. zvijezda nemamo (veliki rast i veliki udio), a Zagreb se može smatrati tzv. kravom muzarom s velikim udjelom, ali malim rastom IKT zajednica.
