Kategorije
Data Analytics

ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija

Na analizu ICT-a u Hrvatskoj potaknulo me sudjelovanje na panel raspravi o IT zajednici u Istri i potencijalu Istre da postane nešto više u tom segmentu. Iako skeptičan na početku, pogledao sam što govore podaci DZS-a iz ožujka 2017. godine o strukturi zaposlenosti po sektoru i županiji.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

TTIP: A risky run for a faster economic growth

Članak je napisan za potrebe EFZG-a, a nakon dorade prijavljen je na studentsko natjecanje u pisanju eseja na temu Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). Esej je nagrađen drugom nagradom.


We live in the world of a strong economic growth, where the two most developed and prospered countries are the USA and EU. Our culture and economies are well developed, our life span is above world’s average, we have very strong institutions and stable politics. However, as our economies have been developing, it has been harder to achieve high GDP growth with every year. That is normal in the economy – countries with bigger GDP have smaller growth rates than the ones with smaller GDP. That also means that our daily lives are becoming better but slower than ever before. The aim is to sustain the big and stable GDP growth by all means. Many scholars consider Transatlantic Trade and Investment Partnership to be the tool that could lift economic relations between the countries on a higher scale, create the biggest economic integration and enhance GDP. However, can the “tool” solve the problem which would lead to a higher standard of living? There are various aspects which need to be observed in order to find solutions.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Poljoprivrednici su vrlo heterogena skupina s različitim veličinama zemljišta, razine proizvodnje, proizvodne sposobnost, razine mehanizacije i stručnosti. Međutim, svi oni dijele ograničenu mogućnost pristupa potrebitim financijskim uslugama za svoje poljoprivredne djelatnosti, ali i ukupnih troškova kućanstva. Naime, ukoliko govorimo o poljoprivredi, vrlo često je riječ o pojedincima koji zapošljavaju radnike ili cijelim obiteljima koji žive udaljeno od urbanih sredina. Za razliku od industrijskog postrojenja ili tercijarnih djelatnosti, poljoprivreda nerijetko zahtjeva prilagođeni životni stil i jedini izvor prihoda je poljoprivreda. Ukoliko govorimo o financiranju, nerijetko se podrazumijeva financiranje same djelatnosti, ali i životnih troškova koji prate bavljenje poljoprivredom.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Vlasnička struktura i javni interes

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pravila su jednaka za sve, interesi su ti koji su drukčiji.

Država, tj. politika ostvaruje određene društvene ciljeve kroz pružanje javnih dobara i usluga. Počevši s uzgojem hrane pa do državnih rudnika, brodogradilišta, telekoma, željeznica, poštanskih usluga, kazališta, obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, vodoopskrbe, nacionalne obrane i obavještajnih službi. Država je uglavnom uvijek pokretala industrije za čiji je razvoj bilo potrebno znatno početno ulaganje zbog toga što nije bilo moćnijeg i bogatijeg “igrača” u društvu. Tako primjerice vidimo i danas tko je (donedavni) vlasnik HEP-a, brodogradilišta, INA-e, HŽ-a, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja, Jadrolinije, Hrvatskog telekoma, Hrvatske pošte… Sva navedena poduzeća su započela u svojoj povijesti kao instrument politike za ostvarivanje specifičnih potreba i nitko ih drugi nije mogao ostvariti zbog manjka moći i novca. Politika je tako imenovala i razrješavala nadzorne odbore i uprave ovisno o svojim politikama i zacrtanim ciljevima. Imenovanje od strane “politike” nije idealno. Mogu se naći primjeri kada su imenovani direktori stavili svoj interes ispred interesa kompanije koju vode ili interesa politike koja ga je imenovala. Mnogo ovisi zapravo o političkoj ekonomiji, tj. o samom mehanizmu imenovanja i razrješenja te samoj ovisnosti o politici.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bankovni račun, nešto što nam se danas čini tako banalno dok plaćamo svojim mobilnim uređajem proizvode u trgovini. Uzimajući ga zdravo za gotovo, zaboravljamo da postoje osobe koje nemaju svoj vlastiti bankovni račun. Riječ je o financijski isključenim osobama. Prema Federal Deposit Insurance Corporation (listopad 2014. godine), radi se uglavnom o američkim kućanstvima s niskim dohotkom, mladima i nezaposlenima. Uz financijski isključene, istraživanje navodi “Underbanked” kućanstva, tj. one koji imaju loš pristup uobičajenim financijskim uslugama koje nude banke. Razlog tome su uglavnom jezične barijere (imigranti), velika udaljenost od financijske institucije, nepovjerenje u banakomate ili su pak starije osobe koje zbog vlastitih slabosti ne mogu konzumirati usluge. Kada je riječ o brojkama, underbanked čini 20 posto stanovnika SAD-a dok je financijski isključenih 8 posto, a financijski uključenih 67 posto stanovnika.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Na čemu se može zasnivati ekonomski razvoj

U načelu se mogu prepoznati tri modela razvoja na kojima se može zasnivati ekonomski rast zemlje. Modelu kojemu će se neka zemlja prikloniti ne ovisi samo o političkoj volji već i o fazi razvoja njenog društva, prirodnim bogatstvima te općenito njezinom povijesnom naslijeđu.

Ekonomski razvoj zemlje može se zasnivati na:

1. Tradicionalnim faktorima proizvodnje

  • Razvoj se temelji na radu, zemlji i kapitalu
  • Čest kod nedovoljno razvijenih zemalja
  • Zemlje se natječju u raspoloživim faktorima proizvodnje. Uglavnom neobrazovanom radnom snagom i prirodnim resursima
  • Poduzeća konkuriraju cijenama (što niže, to bolje)
  • Prodaju se osnovni i jednostavni proizvodi s niskom produktivnošću zbog čega dolazi do niskih plaća radnicima
  • Konkurentnost se temelji na makroekonomskoj stabilnosti, dobrom funkcioniranju javnih i privatnih institucija te infrastrukturi

2. Intenzivnom investiranju

  • Tipična za fazu industrijskog razvoja s visokim industrijskim rastom
  • Stvaraju se efikasniji proizvodni procesi
  • Povećava se složenost i kvaliteta proizvoda
  • Konkurentnost se povećava visokim obrazovanjem i obučavanjem, efikasnim tržištem i tehnološkom spremnošću

3. Inovacijama

  • Proizvode se efikasna i softificirana tehnološka rješenja
  • Temelji si na istraživanju i razvoju (R&D-u) koji stvara inovativne proizvode
  • Kontinuirano se obučava radna snaga da bi se dosegnuo odgovarajući intelektualni kapital
  • Poduzeća konkuriraju niskim troškovima, ali zahvaljujući visokoj produktivnosti, a ne troškovima faktora
  • Konkurentnost temelje na najnovijim znanjima, inovativnosti i rastu produktivnosti što dovodi do ukupnog prosperiteta
Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

IMD-ovih 10 zlatnih pravila za ekonomski razvoj

International Institute for Management Development (IMD), jedna od vodećih poslovnih škola koja se nalazi u Švicarskoj, izdaje World Competitivness Yearbook – godišnjak o konkurentnosti zemalja. Kroz svoju analizu konkurentnosti država, došli su do 10 zlatnih pravila za današnju konkurentnost država, odnosno njihov ekonomski razvoj (IMD, 2006).

10 zlatnih pravila za konkurentnost i razvoj država:

  1. Stvoriti stabilan i predvidljiv zakonodavni okoliš.
  2. Raditi na fleksibilizaciji ekonomske strukture.
  3. Investirati u tradicionalnu infrastrukturu i infrastrukturu visoke tehnologije
  4. Promovirati privatnu štednju i domaće investicije.
  5. Razviti agresivnost na međunarodnom tržištu isto kao i privlačnost za direktna strana ulaganja.
  6. Fokusirati se na kvalitetu i transparentnost u vladi i administraciji.
  7. Održavati proporcionalan odnos u kretanju razine nadnica, produktivnosti i oporezivanja.
  8. Zadržati socijalni mir smanjenjem dispariteta nadnica i jačanjem srednje klase.
  9. Intenzivno investirati u obrazovanje, posebno srednjoškolsko, a također i doživotno učenje radne snage.
  10. Uravnotežiti odnos između ekonomije lokacijske blizine i globalizacije da bi se osiguralo stvaranje bogatstva, očuvanjem vrijednosnog sustava koji građani zaslužuju.
Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Vladina predviđanja i kretanje BDP-a 2001-2009

Vladina predviđanja i kretanje BDP-a 2001-2009
Vladina predviđanja i kretanje BDP-a 2001-2009

Pitate se zašto? Pa odgovor je vrlo jednostavan: samoispunjavajuće proročanstvo. Vlada nikada ne predviđa negativnu stopu kretanja BDP-a jer bi to jednostavno pridonijelo još većem padu gospodarstva. Ukoliko se procijeni pozitivan rast BDP-a on bi se mogao ispuniti čisto zbog samoispunjavajućeg proročanstva. Takve procijene nose i informacijski paket.