Studenti koji rade preko student servisa susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.
Prosječna plaća ICT industrije temelji se na analizi koju je objavila HGK početkom 2021. godine u svojoj analizi IT industrije u Hrvatskoj. Riječ je zapravo o agregiranim podacima financijskih izvještaja iz FINA-e na temelju kojih su se izvukle zanimljive brojke o broju zaposlenih, plaćama, izvozu i sve to po županijama.
Cijene nekretnina u Istri su dosta tražene. Nije rijetko čuti kako netko želi kupiti kuću ili stan u Istri. Najčešće zamijeniti život u stanu nekom gradu poput Zagreba s kućom u Istri. Kako i ne bi kada je prosječna medijalna cijena stana u Zagrebu, prema podacima Ekonomskog Instituta Zagreb, iznosila 1200 eura po kvadratu, a kuća u Istri u prosjeku svega 370 eura po kvadratu.
Godina 2020. bila je vrlo specifična u svakom pogledu zbog pandemije Covid-19 pa tako i za studentski rad. Podaci Porezne uprave pokazuju kako se znatno povećao broj studenata koji ne radi i to za 75% naspram 2019. godine.
Dok većina ne radi, 108 studenata zaradilo je nikad većih 70.000kn godišnje (cca 5.800kn mjesečno).
ICT U Istri definiran je uz pomoć podataka koje izdaje Državni zavod za statistiku – broj zaposlenih po županijama i po djelatnostima. U ovoj analizi korištene su brojke DZS-a zaposlenih u informacijsko komunikacijskim tehnologijama (skužbeno skraćeno IKT, ili inače ICT). Ova analiza osvrće se na razdoblje od 10 godina, od 2010. do 2019. godine.
Rad i tehnologija, tema je istraživanja World Economic Foruma koji je objavio izvješće “Future of Jobs 2020” koje pokriva trendove na tržištu rada i novih tehnologija. Istraživanje je provedeno kroz 15 industrija i 26 naprednih te rastućih zemalja.
Već sam pisao o strukturi civilnog društva te kako 98% civilnog društva čine udruge. Također sam naveo kako rast broja udruga, a time i civilnog sektora, usporava zbog čega je potrebno razmisliti o novim, jednostavnijim formalno-pravnim oblicima, ukoliko želimo da se taj rast nastavi.
Studentske zarade, prema podacima Porezne uprave, ostvaruje većina, tri od četiri studenta ili 76 posto i to godišnji prihod manji od 15.000,00kn. Ostala četvrtina ili 24% ostvari gotovo 30.000,00kn godišnje. Tek 1 od 1500 studenata uspije zaraditi više od 60.000,00kn godišnje.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.
Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.
Na analizu ICT-a u Hrvatskoj potaknulo me sudjelovanje na panel raspravi o IT zajednici u Istri i potencijalu Istre da postane nešto više u tom segmentu. Iako skeptičan na početku, pogledao sam što govore podaci DZS-a iz ožujka 2017. godine o strukturi zaposlenosti po sektoru i županiji.
Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak.