Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi Studentski sustav

Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun

Update 2. siječnja 2020.: Zbog povećanja osobnog odbitka na 4000kn mjesečno, drugi prag za studente  koji rade na studentski ugovor (nakon kojeg se plaća porez) pomaknut je na 63.000,00kn godišnje.

Studenti koji rade preko student servisa susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.

Stoga, odlučio sam zapisati pitanja o studentskom radu te odgovoriti na njih u obliku Q&A ili FAQ jer se odgovori na neka pitanja teško mogu naći na stranicama SC-a ili Porezne uprave. Inače, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70%), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna.

Kategorije
Data Analytics Ekonomija, finacije i porezi

ICT u Istri bilježi izniman rast naspram ostalim županijama

ICT U Istri definiran je uz pomoć podataka koje izdaje Državni zavod za statistiku – broj zaposlenih po županijama i po djelatnostima. U ovoj analizi korištene su brojke DZS-a zaposlenih u informacijsko komunikacijskim tehnologijama (skužbeno skraćeno IKT, ili inače ICT). Ova analiza osvrće se na razdoblje od 10 godina, od 2010. do 2019. godine.

ICT industrija u Hrvatskoj je mala, ali brzorastuća

Zaposleni u IKT industriji u Hrvatskoj čine 3,3% ukupno zaposlenih, deset puta manje od zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovini koji čine 32,8% (2019. godina)

S druge strane, stopa rasta zaposlenih u IKT sektoru bilježi prosječnu stopu rasta od 2,4%, mnogo veću naspram 0,7% stope rasta ukupno zaposlenih (CAGR 2010. – 2019. godina) 

Samo u 2019. godini, IKT sektor zabilježio je 7,9% rast zaposlenih dok je ukupna zaposlenost rasla s manjom stopom od 2,2%

Tako se udio zaposlenih u IKT-u povećao s 2,1% u 2010. godini na 3,3% zaposlenih u 2019. godina

Rast broja zaposlenih u IKT-u te u ukupnoj ekonomiji. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

ICT je koncentriran u Zagrebu, a još 4 županije imaju statistički značajne zajednice

Gotovo 64% zaposlenih u IKT sektoru rade u gradu Zagrebu. Odnosno, dva od svaka tri zaposlena u IKT-u rade u Zagrebu dok se za onog trećeg broje ostale županije.

Četiri ostale županije imaju više od 4% zaposlenih u IKT sektoru, čineći tako više od 80% zaposlenih u cijeloj branši, a to su:

  • Splitsko-dalmatinska (5,87%)
  • Istarska (4,95%)
  • Osječko-baranjska (4,90%)
  • Primorsko-goranska (4,63%)

Više o ovoj analizi pročitati u zasebnoj objavi: ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija

Koncentracija zaposlenih u IKT-u po županijama u 2016. godini.Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

ICT u Istri najbrže rasla unatoč padu ukupno zaposlenih u županiji 2019.

Udio zaposlenih u IKT-u u Istri je 3,1% (2054 zaposlenih) kao i na nacionalnoj razini u 2019. godini. Od 2010. godine udio zaposlenih u IKT-u u Istri iznosio je 2,1% (1322 zaposlenih) te je povećan za cca 50% u tih 10 godina

Stopa rasta zaposlenih u IKT-u u Istri 2019. godine iznosila je velikih 18,1%, gotovo duplo veći rast u odnosu na rast na razini RH (7,9%), unatoč padu broja zaposlenih u Istri od -0.86%

Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 4,5% (CAGR), više od Zagreba (2,27%) i Hrvatske (2,43%)

Prikaz rasta zaposlenih u IKT-u u Istri od 2010. do 2019. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

Ono što je potrebno naglasiti kako je ovdje mogući efekt apsolutne beta konvergencije (absolute β-convergence). Laički rečeno, ono što je malo brže raste, a ono što je veće raste sporije.

Istra prednjači rastom zaposlenih u ICT-u

Među županijama sa statistički značajnim brojem zaposlenih u IKT sektoru, Istra bilježi najveću stopu rasta u 2019. godini od 18 posto. Možda se i to manifestira naporima za osnivanjem formalne udruge ICT-a u Istri.

Prikaz rasta zaposlenih u IKT-u u 5 odabranih županija 2019. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

Po broju zaposlenih, Istra je uz bok Osječko-baranjskoj, ali ispod Splitsko-dalmatinske županije. Zanimljivo, Primorsko-goranska županija također je bilježila pad ukupnog broj zaposlenih, ali ICT zajednica nije ostvarila veliki rast iako je zajednica manja.

Također, zanimljivo kako Istarska županija bilježi više zaposlenih u IKT-u od Primorsko-goranske i Osječko-baranjske županije, te veću stopu rasta od njih. Više zaposlenih ima Splitsko-dalmatinska županija, ali s manjim rastom.

Kada bi to prikazali BCG matricom, ispada da IKT zajednice u Primorsko-Goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županije male s malim rastom. Zajednice u Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji su male, ali s velikim rastom što znači da imaju veliki potencijal za budućnost. Tzv. zvijezda nemamo (veliki rast i veliki udio), a Zagreb se može smatrati tzv. kravom muzarom s velikim udjelom, ali malim rastom IKT zajednica.

Prikaz broja zaposlenih u IKT-u po županijama i njihove stope rasta u 2019. godini. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

Kategorije
Digitalna transformacija Ekonomija, finacije i porezi

Rad i tehnologija do 2025.: tehnologija u organizacijama ovisi o vještinama

Rad i tehnologija, tema je istraživanja World Economic Foruma koji je objavio izvješće “Future of Jobs 2020” koje pokriva trendove na tržištu rada i novih tehnologija. Istraživanje je provedeno kroz 15 industrija i 26 naprednih te rastućih zemalja.

Istaknuto iz WEF-ovog izvješća o radu i tehnologiji do 2025. godine

Usvajanje novih tehnologija od strane poslodavaca se nastavlja, ako ne i ubrzava. Tehnologije za kojim ima najviše interesa su cloud computing, big data i e-commerce, a raste interes za enkripcijom, nehumanoidnim robotima i umjetnom inteligencijom.

Automatizacija i COVID-19 kriza stvaraju dvostruki poremećaj za radnike: 43% ispitanih poslodavaca spremni su smanjiti radnu snagu zbog novih tehnologija, 41% njih spremni su koristiti contractore za specijalizirane zadatke, a 34% je spremno zaposliti više ljudi zbog novih tehnologija.

Iako se smatra da će broj poslova kreiranih novom tehnologijom biti veći od broja poslova uništenih s implementacijom novih tehnologija, job-creation usporava dok job-desctruction usporava: Na temelju iznesenih brojki procjenjuje se da bi do 2025. godine 85 milijuna radnih mjesta moglo biti izmješteno sa svojih pozicija, a uzrokovano promjenom podjele rada između ljudi i strojeva. Također se procijenjuje da bi se moglo pojaviti 97 milijuna novih pozicija zbog nove podjele rada između ljudi, strojevi i algoritama.

Nejednakosti na tržištu rada

Jaz u vještinama nastavlja biti visok: tražene vještine do 2025. godine su kritičko razmišljanje i analiza, rješavanje problema, samoupravljanje, aktivno učenje otpornost i tolerancija na stres te fleksibilnost

Takozvana “budućnost rada” već je stigla kod velikog broja white-collar radne snage: zbog ubrzanog procesa digitalizacije i korištenja novih alata, većina rih radnika radi remote.

U nedostatku proaktivnosti, nejednakost će se vjerojatno povećati zbog utjecaja tehnologije i pandemijske recesije: Poslovi koji su obavljali radnici s nižim plaćama, žene i mlađi radnici bili su dublje pogođeni u prvoj fazi ekonomske kontrakcije. Na pojedince niže razine obrazovanja, pandemijska kriza imat će daleko značajniji utjecaj i vjerojatnije će produbiti postojeće nejednakosti.

Online učenje i osposobljavanje je u porastu, ali izgleda drugačije za zaposlene i one koji su nezaposleni: Bilježi se četverostruko povećan broj ljudi koji traže priliku za učenje putem interneta na vlastitu inicijativu, petostruko povećanje broja poslodavaca koji pružaju mogućnosti online učenja svojim radnicima. Zaposleni veći naglasak stavljaju na tečajeve osobnog razvoja dok nezaposleni više uče o digitalnih vještina poput analize podataka.

Unatoč trenutnom ekonomskom padu, većina poslodavaca prepoznaje vrijednost ulaganja u ljudski kapital: prosječno 66% anketiranih poslodavaca očekuje da će povrat investicije u usavršavanje i prekvalifikaciju dobiti u roku od jedne godine. Poslodavci u prosjeku očekuju ponuditi prekvalifikaciju i usavršavanje tek nešto više od 70% njihovih zaposlenika do 2025. godine. Međutim, tek 42% anketiranih zaposlenika koristi priliku za usavršavanjem.

Javni sektor mora pružiti jaču potporu za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika u riziku ili izmještenih radnika. Javni sektor morat će stvoriti okvir koji će potaknuti ulaganja u nove proizvode, tržišta i radna mjesta budućnosti; osigurati jače zaštitne mreže za izmještene radnike koji prelaze na novi posao; te poboljšati sustav obrazovanja i osposobljavanja.

Kako su rad i tehnologija promijenjeni u 10 godina

Empirijski dokazi ukazuju kako je gotovo 2,6 milijuna radnih mjesta izmješteno tijekom jednog desetljeća u SAD-u. To su najviše bili operateri računala, administrativni pomoćnici, evidencijski službenici, unositelji podataka, službenici za obračun plaća i slične uloge koje po pogodila nova tehnologija ili zastarjevanje radnog procesa. Te su pozicije najviše smanjene u zadnjih 10 godina te su najviše bile pogođene novom tehnologijom u zadnjem desetljeću.

Procijenjuje se kako veći broj radnika može raditi remote u razvijenijim zemljama. Međutim, više od 60% radnika u zemljama s visokim dohotkom, poput SAD-a i Švicarske, ne može u potpunosti raditi od kuće. Ova brojka raste na od 80-90% za ekonomije poput Egipta i Bangladeša. Odnosno, tek manji dio radnika može raditi u potpunosti remote čak i u najrazvijenijim ekonomijama.

Zaposleni u sektoru financija, osiguranja, informacijskih tehnologija i profesionalnih usluga može više zadataka obavljati na daljinu. Čak 74% radnika u tim industrijama koji imaju pristup daljinskom radu. S druge strane, zaposleni koji rade u industriji smještaja i prehrane, poljoprivrede, maloprodaje, građevine, prijevoza i skladištenja nude manje mogućnosti za rad na daljinu. Sukladno tome, napravljena je procijena po industrijama koliko je zaposlenih u riziku da izgube svoj posao:

Rizik od nezaposlenosti po industrijama

Unatoč tome, podaci s platforme Glassdoor pokazuju da se poslodavci povećano daju priliku rada od kuće koja se gotovo udvostručila od 2011. godine, s 28% na današnjih 54%

U protekle dvije godine zabilježeno je ubrzanje usvajanja novih tehnologija. Slika 18 prikazuje odabir tehnologija organiziranih prema vjerojatnosti da ih tvrtke usvoje do 2025. godine. Prvi prioriteti su računarstvo u oblaku, big data i e-trgovine. Međutim, veliki je rast interesa zabilježen je u enkripciji i sigurnosti, nehumanoidnih robota i umjetne inteligencije, pri čemu obje tehnologije polako postaju glavni oslonac rada u svim industrijama.

Nove tehnlogija u trendu

Naravno, spomenute tehnologije nemaju istu vjerojatnost da budu usvojene u svim industrijama. Stoga iduća slika prikazuje interes i vjerojatnost usvjanja novih tehnologija po industrijama.

Umjetna inteligencija tako pronalazi potencijal za najširu primjenu u IT-u, financijama, zdravstva i prijevoza. Big data, Internet of things i nehumanoidna robotika snažno su prihvaćeni u rudarstvu i metalurgiji, dok vlade i javni sektora imaju najviše interesa prema enkripciji i sigurnosti.

S novim tehnologijama, određene pozicije i uloge postaju više, odnosno, manje tražene

Pozicije koje bilježe najveći porast potražnje su one poput: data analysta and scientist, stručnjaka za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, inženjera robotike, programera , kao i stručnjaka za digitalnu transformaciju. Pojedine uloge su bilježe značajan rast u pojedinim industrijama, to su:

  • inženjeri materijala u automobilskom sektoru,
  • stručnjaci za e-trgovinu i društvene medije u potrošačkom sektoru,
  • inženjeri obnovljive energije u energetskom sektoru,
  • FinTech inženjeri u financijskim uslugama,
  • biolozi i genetičari u zdravstvu,

Na suprotnom kraju ljestvice, uloge za koje će do 2025. godine biti sve više suvišne ostaju

  • službenici za unos podataka, administrativni i izvršni tajnici,
  • računovođe i knjigovođe te službenici za obračun plaća,
  • računovođe i revizori,
  • radnici na pokretnim trakama i tvornicama,
  • upravitelji poslovnih procesa i administrativni menadžeri.

A zašto se mi ne unaprijedimo i digitaliziramo?

Sposobnost tvrtki da iskoriste potencijal novih tehnologije otežana je nedostatkom vještina. Dostupnost novih znanja i vještina na lokalnom tržištu rada percipiran je kao najveći razlog zašto se ne usvajaju nove tehnologije.

Međutim, što dolazi prije – potražnja sa novim vještinama koja zatim gura razvoj tih vještina ili pak ponuda tih vještina koja zatim razvija potražnju za njima? U svakom slučaju, bez novih vještina na lokalnom tržištu rada nema primjene novih tehnologija niti modernizacije industrije.

Po ovome grafu ispada da je ponuda problem, odnosno da je potražnja za tim kadrovima ono što potiče njihov razvoj.

Glavne vještine za koje poslodavci smatraju da će do 2025. godine biti poželjne su kritičko razmišljanje i analiza te rješavanje problema. Te vještine već se u nekoliko istraživanja pojavljuju kao najpoželjnije vještine. Nove vještine koje se pojavljuju su vještine samoupravljanja poput aktivnog učenja, otpornosti i tolerancije na stres te fleksibilnosti.

Kategorije
Data Analytics

Udruge u Hrvatskoj sazrijevaju: rast usporava, prihodi rastu, ali uz nejednakosti

Već sam pisao o strukturi civilnog društva te kako 98% civilnog društva čine udruge. Također sam naveo kako rast broja udruga, a time i civilnog sektora, usporava zbog čega je potrebno razmisliti o novim, jednostavnijim formalno-pravnim oblicima, ukoliko želimo da se taj rast nastavi.

Kako je prošla analiza obuhvaćala brojke do 2017. godine, objavljujem podatke do 1.6.2018. godine. Zašto Ministarstvo uprave već dvije godine nije objavilo novi set podataka, posebno je pitanje.

Preko 50.000 aktivnih udruga

Kako stvari stoje, na dan 1.6.2018. godine, bilo je 60.498 registriranih udruga. Od toga je 84% njih bilo aktivno što znači da je na taj dan djelovalo 51.221 udruga dok je do tada 9.459 udruga prestalo djelovati.

Riječ je dakako mahom o udrugama, njih 96%, dok je manji dio savez udruga (3,77%) i ustrojstveni oblik udruge s pravnom osobnošću (0,13%).

Kada gledamo rasprostranjenost po županijama, najviše udruga nalazi se u Gradu Zagrebu, čak 24% svih udruga. U tom je dijelu Hrvatske i najviše udruga po stanovniku – na svakih 54 stanovnika dolazi jedna udruga u prosjeku. Najmanje je udruga u Ličko-senjskoj županiji, a najmanje udruga po stanovniku je u Zadarskoj županiji.

Generated by wpDataTables

Rast broja udruga usporava

Ono što se nastavlja jest trend usporavanja rasta broja udruga, tj. civilnog sektora. S početnih 10% rasta, on se stabilizirao na 3 posto s tendencijom usporavanja. To može ukazivati kako civilno društvo sazrijeva u RH, ali da možda postaje i sve teže otvarati i održavati udruge zbog čega je potrebno razmisliti o jednostavnijim oblicima registriranja civilnog društva. U suprotnome, može nam se desiti da nam civilno društvo buja u “sivoj zoni” bez evidencije, a time i nemogućnošću upravljanja njime.

Izvor: Registar udruga, stanje na dan 1.6.2018. obrada: Marko Božac
Generated by wpDataTables

Izvor za procijenjeni broj stanovnika po županijama u 2018. godinu: DZS.

Zanimljivo je kako sve te udruge najčešće ciljaju opću populaciju i sportaše, ali se povećava broj “nišnih” udruga.

Kada govorimo o udrugama, govorimo o Dinamu, HAK-u i drugim “divovima”

Potrebno je osobito naglasiti kako se ovom analizom obuhvaćaju sve udruge i savezi, a to su primjerice i Dinamo, HOO i HAK – definitivno primjeri koje ne bi “na prvu” svrstali među civilno društvo, ali njihovi ustrojstveni oblici jesu “udruge”. Što nam otvara pitanje bi li trebalo outliere transformirati – vjerojatno da i to u ustanove.

Naime, osnovna razlika, u ovom kontekstu, između poduzeća i udruga/ustanova je vlasništvo i dobit. Poduzeća su po tom pitanju više manje transparentna i zna se tko donosi odluke – onaj tko ima najveći vlasnički udio. Kod udruga/ustanova je to kompliciranije jer svaka udruga, uglavnom, uređuje proces donošenje odluka svojim statutom. Najčešće su to članovi na skupštini, a ponekad i upravljački odbori što sve svodi na jednu igru moći i house of cards kada je potrebno upravljati udrugom. Transformacijom u ustanove, to se tim udrugama ne bi oduzelo, a podaci bi bili mnogo jednostavniji i transparentniji.

Većina udruga uprihodi do 50.000 kuna godišnje.

Najveći broj udruga ostvaruje prihod do 50.000,00kn godišnje. Odnosno, 51% organizacija civilnog društva ostvarilo je manje od 50.000,00kn u 2016. godini. S druge strane, postoji mali broj udruga koje zarađuju 10 do 1000 puta više od većine što ukazuje na veliku razliku između pojedinih organizacija civilnog društva. Odnosno, postoji mali broj OCD-a koji zarađuje mnogo. Na to ukazuje i ginijev koeficijent od 0,9999997.

Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

Udruge se najviše financiraju donacijama, ali razvijaju samofinancirajuće djelatnosti

Prihodi od donacija ostvaruju najveći udio u cjelokupnom prihodu udruga – u 2016. godini 40 posto. Međutim, od 2013. godine taj se udio polako smanjuje iako ima prosječnu godišnju stopu rasta od 2,33 posto. Stoga, iako prihodi od donacija rastu, njihov se udjel smanjuje jer prihodi od prodaja roba i pružanja usluga, prihodi od članarina i ostali prihodi brže rastu – čak 7% godišnje u prosjeku. Opadajući udio u prihodima imaju i prihodi po posebnim propisima (prihodi od opće i lokalne države) i prihodi od imovine što se može protumačiti kako organizacije civilnog sektora pokušavaju svoje primarne izvore financiranja prebaciti na prihode od prodaje roba i pružanja usluga i tako smanjiti ovisnost o donacijama.

Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

Udio prihoda od prodaje roba i pružanja usluga od 19 posto s najvišom prosječnom godišnjom stopom rasta od 7 posto, što može signalizirati kako organizacije pokušavaju razviti samofinancirajuće djelatnosti. Također, može se reći da su udruge pronašle izvore financiranja u zadovoljavanju potreba potrošača koje privatni (i javni) sektor nisu uspjeli zadovoljiti iz različitih razloga (mala stopa profitabilnosti, neatraktivnost, nedostatak ekspertize i sl.). S prihodom od većim od 1,1 milijarde kune prihoda od prodaje roba i pružanja usluga u 2016. godini, civilni sektor uzeo je dio “kolača” na tržištu koje bi možda uprihodio privatni sektor čime stvara konkurenciju poduzećima.

Udruge koje zapošljavaju spadale bi u mikro poduzeća

Većina organizacija civilnog društva, odnosno 63 posto nema niti jednog zaposlenog, a 69% posto njih nema niti jednoga volontera, a tek dvije udruge imaju preko 100 zaposlenih.

Prema klasifikaciji malih i srednjih poduzeća u hrvatskom i europskom zakonodavstvu, 92 posto organizacija civilnog društva spada u mikro organizacije kada bi se uspoređivale s klasifikacijom za poduzeća.

Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

Ovi podaci objavljeni su u diplomskom radu “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj” na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Silvije Orsag i dr. sc. Andrija Sabol. Rad je učinjen dostupnim na SlideSharu. Podaci su dostupni za preuzimanje ovdje.

[slideshare id=233083060&doc=diplomskibozacfinal-200503101741&type=d]

Kategorije
Data Analytics

Većina studenata zaradila je prosječno 6000kn u 2019. godini, a neki toliko zarade svaki mjesec

Studentske zarade, prema podacima Porezne uprave, ostvaruje većina, tri od četiri studenta ili 76 posto i to godišnji prihod manji od 15.000,00kn. Ostala četvrtina ili 24% ostvari gotovo 30.000,00kn godišnje. Tek 1 od 1500 studenata uspije zaraditi više od 60.000,00kn godišnje.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Od 2020. studenti plaćaju porez nakon 63.000,00kn godišnje zarade

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.

Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.

Kategorije
Data Analytics

ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija

Na analizu ICT-a u Hrvatskoj potaknulo me sudjelovanje na panel raspravi o IT zajednici u Istri i potencijalu Istre da postane nešto više u tom segmentu. Iako skeptičan na početku, pogledao sam što govore podaci DZS-a iz ožujka 2017. godine o strukturi zaposlenosti po sektoru i županiji.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Stipendije za studente i učenike bez straha od kazni za roditelje od 2019.

Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak. 

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine

Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Studentski rad: Prava i obveze studenata, poslodavaca i SC-a

Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara.

Kategorije
Data Analytics

Prihod i nejednakost civilnog društva – treba li outliere transformirati?

Prihod civilnog društva dugo nije bio poznat, sve do Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim su uvedene obveze financijskog izvještavanja udrugama. Iako je to bila dodatna obveza za udruge, Registrom neprofitnih organizacija dan uvid u poslovanje najvećeg dijela civilnog sektora (udruge čine 98% civilnog sektora).

U Registru je dostupno gotovo 70.000 financijskih izvještaja od 2013. godine (trenutno do 2016. godine), a obuhvaćene su udruge, savezi udruga, strane udruge i zaklade. Dok je 13.485 organizacija vodilo dvojno računovodstvo, 9.870 organizacija vodilo je jednostavno računovodstvo i time dalo uvid u poslovanje cijelog sektora.