Geek, optimist & doer. Ekonomist 🤓 zaokupljen operacijama, inovacijama, digitalnim transformacijama i analizom podataka te zaljubljenik u marketing, komunikacije i dizajn. 📱
Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine.
Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara.
Prihod civilnog društva dugo nije bio poznat, sve do Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim su uvedene obveze financijskog izvještavanja udrugama. Iako je to bila dodatna obveza za udruge, Registrom neprofitnih organizacija dan uvid u poslovanje najvećeg dijela civilnog sektora (udruge čine 98% civilnog sektora).
U Registru je dostupno gotovo 70.000 financijskih izvještaja od 2013. godine (trenutno do 2016. godine), a obuhvaćene su udruge, savezi udruga, strane udruge i zaklade. Dok je 13.485 organizacija vodilo dvojno računovodstvo, 9.870 organizacija vodilo je jednostavno računovodstvo i time dalo uvid u poslovanje cijelog sektora.
Civilno društvo podosta je opširan pojam, ali njegova se struktura može odrediti. Prvi okvir u definiranju daje međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja definira civilno društvo kao “arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese”.
Ono što je bitno da se takvim organizacijama ili akcijama pristupa dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih organiziranih oblika. Međutim, skupine koje nisu formalizirane u neki od oblika nisu evidentirane ovom analizom.
Ovaj post nastao je na temelju seminarskog rada “Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj” na EFZG-u. U ovom, drugom dijelu, predlažu se unaprjeđenja sustava s ciljem uspostavljanja povratne veze između studenata i SC-a, povećavanjem odgovornosti studentskim predstavnicima i zastupljenosti interesa svih visokih učilišta u SC-u na jednom području.
U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi.
Ovaj post nastao je na temelju seminarskog rada “Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj” na EFZG-u te identificira tri problema sa sustavom studentskih zborova: (1) neravnomjernost rizika i benefita osnivača i drugih visokih učilišta, (2) nezastupljenost visokih učilišta i njihovih studenata u upravnim tijelima studentskih centara i (3) nepostojanje adekvatne povratne veze između studenata u studentskih centara.
Studentski centri u Hrvatskoj ove godine mogu obilježiti 60 godina od svojeg začetka. Naime, 1957. godine osnovan je prvi studentski centar – Studentski centar Zagreb. Tri godine nakon, 1960. godine, osnovani su studentski centri u Rijeci i Splitu. Svi su oni nastali zbog rastućeg broja studenata i potreba za osnivanjem ustanove koja će se skrbiti o njihovom smještaju, prehrani i društvenom životu. Danas tako imamo 13 studentskih centara u Hrvatskoj.
Ovaj blogpost dio je diplomskog rada pod nazivom “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.
U sklopu diplomskog rada analizirao sam podatke iz Registra udruga (stanje na dan 6. lipnja 2017. godine). Osim osnivanja udruga po godinama iz prošlog blogposta, analizirane su i ciljane skupine u društvu koje te iste udruge pokrivaju.
Ovaj blogpost dio je diplomskog rada pod nazivom “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.
Predmet mojeg diplomskog rada je poslovanje organizacija u Republici Hrvatskoj koje su nastale na temelju slobode udruživanja, poznato pod imenom organizacija civilnog sektora. Cilj diplomskog rada bio je utvrditi stanje civilnog društva u Republici Hrvatskoj uz tezu da se civilno društvo može promatrati kao zasebna industrija. Iako u civilni sektor, uz udruge, spadaju sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, zaklade i vjerske zajednice (Bežovan, G., Ivanović, M., Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj.), udruge su uvjerljivo najbrojnije organizacije civilnog sektora s gotovo 98 posto.
Uvijek volim pogledati u kojem se smjeru razvijaju e-usluge i sustav e-Građani s obzirom na to da sam imao prilike dati svoj doprinos u samom početku razvoja projekta i stranica gov.hr. Neki podaci o korištenosti sustava objavljuju se ažurno na data.gov.hr pa evo što kažu o korištenosti sustava u razdoblju od tri godine.