Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun (ažurirano u veljači 2017.)

Update 6. veljače: Izmijenjen je način oporezivanja studentskog rada. Neoporezivi iznos je i dalje 15.000,00 kuna, a nakon toga će se porez obračunavati, ali se zbog korištenja godišnjeg osobnog odbitka on neće plaćati do 60.600,00 kuna godišnje. Nakon tog iznosa se porez plaća i neće se vraćati.

Studenti koji rade preko student servisa (i/ili primaju stipendiju) susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.

Stoga, odlučio sam zapisati pitanja o studentskom radu te odgovoriti na njih u obliku Q&A ili FAQ jer se odgovori na neka pitanja teško mogu naći na stranicama SC-a ili Porezne uprave. Inače, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70%), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna.

Došao je novi Zakon koji će regulirati studentski rad, evo što donosi!

Studenti mogu koristiti aplikaciju Sumirra za kontrolirati svoje studentske prihode. Sumirra za njih prati isplate i obavještava ih o pragovima. Sumirra je trenutno dostupna samo za studente SCZG-a.

Koliko se najviše može zaraditi na studentski ugovor?

Ne postoji maksimum koliko student može zaraditi preko studentskog ugovora na godišnjoj razini. Međutim, postoje dva bitna praga na koja se mora paziti na godišnjoj razini. Od 1. siječnja 2017. godine, prvi prag je na 15.000,00 kuna, a drugi prag na 60.600,00 kuna godišnje. Prvi prag koji se odnosi na poreznu olakšicu roditeljima i drugi prag koji se odnosi na plaćanje poreza na dohodak.

Vrijede li pragovi za akademsku ili kalendarsku godinu?

Spomenuti pragovi odnose se na godišnji ukupni prihod preko studentskog ugovora u kalendarskoj godini (od 1. siječnja do 31. prosinca). Također, gleda se datum isplate – ako je studentu/ici u siječnju isplaćen ugovor za studentski rad u prosincu, ta se isplata broji u novoj godini.

Do kada mogu biti porezna olakšica roditeljima?

Student/ica može biti porezna olakšica roditeljima dok zarađuje manje od 15.000,00 kuna godišnje (gleda se neto iznos koji se uprihodi preko žiro računa). Nakon što student/ica ostvari prihod u kalendarskoj godini više od 15.000,00 kuna, primjerice preko studentskog ugovora, on ili ona prestaje biti porezna olakšica roditeljima/skrbnicima. Naime, roditelji ostvaraju pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanu osobu, tj. uvećani osobni odbitak za svako dijete. Zbog toga roditelj, ako prima plaću, plaća manji porez na dohodak svaki mjesec. Kada student/ica prijeđe prvi prag, roditelj gubi tu olakšicu zbog čega roditelj mora plaćati veći porez. Ovaj prvi prag reguliran je Zakonom o porezu na dohodak (članak 17.) i odnosi se na bilo koji oblik prihoda (stipendije, studentski rad, ugovor o djelu, kamate od štednje, dividende…).

BITNO: Porezna uprava neće “automatski” roditelju maknuti olakšicu kada student/ica prijeđe prag već će Porezna uprava to učiniti pri godišnjoj provjeri (početkom svake kalendarske godine). Nakon provjere, Porezna uprava zatražit će od roditelja da plati razliku, tj. veći porez za prethodnu godinu kao da nije bilo porezne olakšice.

Računa li se stipendija za prvi prag?

Da, ukoliko student/ica prima stipendiju, taj iznos ulazi u prvi prag od 15.000,00 kuna.  Primjerice, ako student/ica od stipendije na godišnjoj razini dobije 10.000,00 kuna, preko studentskog ugovora moći će zaraditi još 5.000,00 kuna godine prije nego li prijeđe prvi prag i prestane svojem roditelju/skrbniku biti porezna olakšica,

Međutim, iznos koji se dobije od stipendije ne ulazi za drugi prag od 60.600,00 kuna jer je on reguliran drugim propisom.

Što sve ulazi u prvi prag za poreznu olakšicu?

U iznos godišnjeg limita od 15.000,00 kuna, prije gubitka olakšice, uključuju se svi oporezivi i neoporezivi primici uzdržavanog člana (npr. stipendija), osim obiteljskih mirovina koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja, socijalnih potpora, dječjeg doplatka i potpora za novorođenčad. U to se također ne uključuju primici koje roditelji ili članovi uže obitelji uplate djetetu na račun na ime džeparca ili kao pomoć za uzdržavanje. Ovi se prihodi također ne broje ni za onaj drugi prag nakon kojeg se plaća porez na zarade preko studentskog ugovora.

Trebam li se maknuti kao uzdržavana osoba svom roditelju ako mislim prijeći prvi prag?

Ako se želi izbjeći naknadno plaćanje poreza odjednom (iznos može biti nekoliko tisuća kuna, ali to ovisi o primanjima roditelja), roditelj može u Poreznoj upravi dati zahtjev za micanjem uzdržavane osobe, tj. studenta/ice koji/a će prijeći prvi prag. U tom slučaju, roditelj, ako je zaposlen, kroz plaću će plaćati veći porez, ali će biti jednako raspoređen kroz godinu umjesto da se plati sve odjednom.

Napomena: Ako se roditelju maknete kao olakšica jer ste zaradili više od 15.000,00 kuna u jednoj godini, ne zaboravite se vratiti za iduću godinu, ako ćete imati manji prihod od 15.000,00 kuna.

Kada počinjem plaćati porez (drugi prag)?

Nakon što student/ica u kalendarskoj godini zaradi preko studentskog ugovora više od 15.000 kuna, na iznos iznad 15.000,00 kuna obračunat će se 24% poreza, ali se on neće plaćati do godišnjeg iznosa od 60.600,00 kuna. Kada student/ica zaradi preko 60.600,00 kuna, on/ona platit će 24% poreza i taj se iznos neće moći vratiti od Porezne uprave.

Primjerice, ako student/ica na godišnjoj razini zaradi preko studentskih ugovora 60.000,00 kuna, a sljedećim ugovorom dolazi još 2600,00 kuna, on/ona će dobiti 600,00 kuna (iznos do 60.600,00 kuna) bez poreza te će na 2000,00 kuna (iznos iznad 60.600,00 kuna) platiti 24 posto poreza (to je 480,00 kuna). Na tih 480 kuna još se plaća prirez po stopi propisanoj u mjestu prebivališta studenta (najviše 18%). Na kraju će student/ica uprihoditi ukupno 2120,00 kuna (umanjeno za prirez) iako na ugovoru stoji 2600,00 kuna. Porezna stopa od 24 posto (i prirez) primjenjivat će se kasnije na sve prihode u toj kalendarskoj godini preko studentskog ugovora. Ovaj prag je uređen Pravilnikom o porezu na dohodak (članak 6.)

Popis stopa prireza porezu na dohodak po gradovima i općinama dostupan je na stranicama Porezne uprave.

Koja je razlika između drugog praga u 2016. i 2017. godini?

Do 2016. godine, studenti su imali pravo na neoporezivu zaradu od 50.000,00 kuna preko studentskog ugovora. Porez, koji se platio na zarade preko tog praga (ili bilo koji drugi oblik poreza), student/ica je dobio/la natrag od Porezne uprave jer studenti uglavnom nisu iskoristili godišnji osobni odbitak.

Od 2017. godine, neoporezivi iznos smanjio se na 15.000,00 kuna godišnje te mu se pribrojio iznos godišnjeg osobnog odbitka od 45.600,00 kuna (12×3800) čime se dolazi do iznosa od 60.600,00 kuna. Tako se, na prvih 15.000,00 kuna ne obračunava niti plaća porez; na idućih 45.600,00 kuna se “obračunava” porez, ali se neće plaćati; a nakon 60.600,00 kuna godišnje će se plaćati porez.

Ovim rješenjem studenti efektivno koriste svoj osobni godišnji odbitak kroz svoj studentski rad, što prije nije bio slučaj. Tako će student/ica, koji plati neki oblik poreza, a zaradio je 60.600,00 kuna preko studentskog ugovora, neće imati pravo na povrat poreza (na što je imao/la pravo do 81.200,00 kuna do 2016. godine)

Grafički prikaz llimita za studentski ugovor

Ova ilustracija vrijedi samo pod uvjetom da student/ica nema drugih oporezivih primanja (poput kamata od štednje, dividendi, ugovora o djelu i sl.) osim zarada preko studentskog ugovora.

Što poslodavac plaća na studentsku plaću?

Kada poslodavac isplaćuje studentu plaću preko studentskog ugovora, on plaća trošak koji je 17,50% veći od iznosa neto plaće za student/icu. U to ulazi:

  • Proviziju SC-u (najviše 12%)
  • Prvi stup mirovinskog osiguranja (5%)
  • Zaštita na radu (0,5%)

Svaki studentski centar propisuje za sebe koliku proviziju uzima, ali većina primjenjuje proviziju od 12 posto.

Kako izgleda obračun studentskog ugovora?

Na iznos koji je napisan na studentskom ugovoru, dodavaju se davanja koja poslodavac mora platiti. Obračun tih davanja vidljiv je na računu kojeg poslodavac treba platiti SC-u kako bi oni mogli isplatiti studentu/ici njegov/njezin zarađeni iznos.

Neto iznos (ono što piše na ugovoru) 3.000,00 kn
Davanja (za poslodavca) 525,00 kn
Mirovinsko osiguranje (5%) 150,00 kn
Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje (0,5%) 15,00 kn
Provizija SC-a (max. 12%) 360,00 kn
Ukupni trošak 3.525,00 kn

(Primjer ako student/ica koristi SC Zagreb koji ima proviziju 12%)

Ako je prijeđen drugi prag?

Na iznos koji je napisan na ugovoru, oduzima se 24% od iznosa koji je iznad 60.600,00 kuna na godišnjoj razini. Uz porez na dohodak, plaća se i prirez koji ovisi o mjestu prebivališta studenta/ice. Taj porez snosi student i zato se oduzima od iznosa napisanog na ugovoru.

Ono što piše na ugovoru 3.000,00 kn
Porez 850,00 kn
Porez (24%) 720,00 kn
Prirez (max. 18%) 130,00 kn
Isplata 2.150,00 kn

(Primjer ako student/ica ima prebivalište u Zagrebu gdje je prirez 18%)

Ima li student/ica pravo na božićnicu ili plaćeni godišnji?

Zakonski, ne. Međutim, ima primjera kada poslodavci isplaćuju studentima božićnice, bonuse ili plaćene godišnje. Iako zakonski na to studenti nemaju pravo, uglavnom ovisi o poslodavcu, tj. poduzeću.

Može li student/ica zaraditi kroz ugovor o (autorskom) djelu?

Da, student može za neki posao sklopiti ugovor o djelu ili autorskom djelu. Zarada koja se ostvari preko ugovora o djelu ulazi u ukupni godišnji iznos za prvi prag, ali ne ulazi za drugi prag 60.600 kuna. Međutim, davanja na ugovor o djelu su veća nego za studentski ugovor.

Ima li student/ica pravo na povrat poreza?

Da, student/ica ima pravo na godišnji povrat preplaćenog poreza, ali samo ako se godišnji osobni odbitak nije iskoristio kroz studentski ugovor, tj. ako student/ica nije zaradio/la ukupno 60.600,00 kuna.

Ako student/ica plati porez, npr. porez na štednju ili porez na dohodak kroz ugovor o djelu; Porezna uprava od 2015. godine automatski radi obračun i vratit će preplaćeni porez ako student/ica nije iskoristila svoj osobni godišnji odbitak (12 mjesečnih osobnih odbitaka od 3800 kuna). Primjerice, student/ica kada zaradi 15.000,00 kuna, i dalje ima pravo na 45.600,00 kuna godišnjeg osobnog odbitka. Kada nakon tog praga, student/ica zaradi još 5000,00 kuna, godišnji prihod se povećava na 20.000,00 kuna, a ostaje još 40.600,00 kuna osobnog odbitka. Ako na kraju godine, studentu/ici ostane osobnog odbitka, on/ona dobit će povrat poreza koji je plaćen npr. kroz neki ugovor o djelu, kamate od štednje, dividende ili slično.

Ako vam je ovaj članak pomogao, možete me počastiti kavom. Svojim mBanking aplikacijom skenirajte ovaj barkod i donirat ćete 10 kuna. 🙂

HR2523600003115467163

Ako ima koje pitanje da nije obuhvaćeno ovim odgovorima, javite se na marko@markobozac.com 🙂

Ograda: Autor nije porezni savjetnik. Za profi porezne savjete, obratite se svome osobnom poreznom savjetniku. 😀

Objavio

Marko

Geek, optimist, doer. Business student interested in digital, finance, business, tech, design and media with a bunch of ideas.

38 misli o “Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun (ažurirano u veljači 2017.)”

  1. drugi prag odnosi se na one koji nisu roditeljima porazna olakšica , ako sam dobro shvatila iz teksta. I ti isti imaju limit od također 15.000 kn.? Nije li to prosle godine bila cifra od 50 000?

  2. Je. Prije se do 15000kn moglo zaraditi, a uz to da roditelji i dalje imaju poreznu olaksicu. Nakon tog iznosa roditelji nisu imali olaksicu, ali si mogao zaraditi jos 35000kn (ukupno 50000) bez da se placa porez.
    Sad su odmah sve stavili na 15000…

  3. Pozdrav, imam pitanje. Što ako neki student prvo radi preko studentskog centra i u tekućoj akademskoj godini zaradi oko 50 000 kn (manje od drugog praga). Nakon toga student dobije ponudu za stalno zaspolenje i postane “normalni” zasposlenik i do ostatka akademske godine stekne još 50 000 kn. Ono što me zanima je mora li student platiti porez za svojih 50 000kn zarađenih preko studentkog centra zbog toga što je na kraju godine ukupno zaradio 100 000kn (kombinirano preko SC i “normalno”?

    1. Pozdrav Ivane, u slučaju da se to odnosi na 2016. godinu, situacija je sljedeća: student neće platiti nikakav dodatni porez na 50.000 kn preko SC-a jer se radi o neoporezivom dijelu prihoda studenta. Na drugih 50.000 kn preko ugovora o radu bit će plaćeni svi pripadajući/uobičajeni doprinosi i porez.

  4. Pozdrav, imam pitanje prošlu godinu. Prešao sam limit od 13000kn i zaradio 13950kn sad me zanima koliko ja moram vratiti? Koliki bi me trebao porez doći?

  5. Pozdrav,

    Imaju li roditeljska primanja ikakve uloge sa time koliko cemo na kraju dobiti iznos za platiti?

    Dobiveno je za platiti 3000kn, 2016. Na stranici studentskog servisa je vidljivo da je student zaradio 10330kn, sto je manje od onog ogranicenja, kako onda dolazi do toga? Vrijedi li pisati prigovor, je li ijedan uvazen? Hvala!

    1. Da, visina roditeljskih primanja ima bitnu ulogu u ovom slučaju. U taj prvi prag od 13.000 kuna prošle godine ulaze gotovo svi oblici primanja. Primjerice, uz prihod preko SC-a gleda se i stipendija i slične zarade.

  6. Pozdrav, imam pitanje. U 2015 godini prešao sam prag od 13 000 kn i došao mi povrat poreza u 2016 godini da moram vratit i to sam vratio, i prestao sam bit olakšica roditeljima od 1.8.2016. godine. Kako sam prestao bit olakšica zaradio sam opet više u 2016 godini od 13 000 kn i sad mi došao opet povrat poreza od nekoliko tisuća, pa me zanima zbog čega se opet mora vraćat a maknut sam sa olakšice? Jel se gleda cijela godina da sam prestao bit olakšica ili se gleda od 1.8.2016 i jel sam smio prijeć prošle godine taj prag od 13 000 a skinut sam sa olakšice 1.8 .2016. i dal se može pisat neka molba i zahtjev da je to greška ? Hvala,lp.

    1. Pozdrav, nisam siguran da sam shvatio, ali ukoliko bilo tko uprihodi na bilo koji način u kalendarskoj godini više od 15.000,00 kn- ta osoba ne može biti olakšica nikome.

  7. Bok Marko,

    primjenjuje li limit od 15000 kn sada kada se gledaju primanja za 2016. godinu ili će se odnositi tek na primitke za ovu godinu?

    Hvala unaprijed na odgovoru!

  8. Pozdrav,

    pokušati ću ukratko objasniti situaciju. U 2016. godini u 1. mjesecu sam kao student ostvario zaradu od 6000kn (student sam bio do 3. mjeseca 2016. godine), u 10. mjesecu sam počeo raditi i majka me odjavila sa svoje porezne kartice kao uzdržavanog člana obitelji i napravio sam svoju poreznu karticu. Moja primanja za 10. i 11. mjesec su iznosila oko 8600kn. Sada smo dobili privremeno porezno rješenje u kojem stoji da majka mora platiti ~3600kn. Zanima me zbog čega moramo platiti tih 3600kn ako sam bio odjavljen kao uzdržavani član?
    Također bih spomenu da sam i ja dobio privremeno porezno rješenje u kojem stoji da cu dobiti povrat poreza od nekakvih 530kn. U mom privremenom poreznom rješenju stoji da je moja zarada bila 9160kn što je netočno. Da li postoji mogućnost da je negdje došlo do pogreške?

    Hvala unaprijed na odgovoru.

  9. Poštovani,
    Pitanje postavljam kao roditelj, odnosno korisnik porezne olakšice.
    Recimo da mi dijete dobije odličnu ponudu za posao u studenom i dobije plaću u prosincu i to veću od 15000 kn. (kad sam sazno za budući posao odjavio sam ga sa porezne olakšice). To znači da je on meni bio olakšica dok nije radio, a kada se zaposlio odjavljen je. Da li ću ja morati vratiti poreznu olakšicu za cijelu godinu tj. i za period kad nije imao nikakvih primanja. Kako mi mjesecima unaprijed možemo znati da li će se dijete zaposliti?

  10. Pozdrav,

    Nisam siguran kako tocno funkcionira ovo s poreznom olaksicom pa imam pitanje.

    Ako npr. u kolovozu skuzim da bih mogao preci prag od 15000kn, mogu li se prije prelaska maknuti kao olaksica roditelju? Ako da, hoce li on na kraju godine morati platiti sav porez do kolovoza ili ce se samo od kolovoza odvajati od place odredeni iznos?

    Nigdje nisam uspio naci odgovor na ovo pitanje.

    Unaprijed hvala na odgovoru.

  11. Pozdrav Marko!
    Radim kao student preko sc-a i porezna sam olakšica mami. Nemam namjeru prelaziti 15 000 ali 1.10. idem na Erasmus na 10 mjeseci. Ukupna stipendija bi bila 4600 eura, s time da se 80% od toga dobije odmah, a ostalih 20% kad razmjena završi. Sa tom stipendijom ću onda preći tih 15000 za ovu godinu. Što se radi u tom slučaju? Da li postoji mogućnost da mama ne plati porez zbog stipendije?

    1. Pozdrav
      Imao sam takav slučaj prošle godine ( kći je dobila stipendiju preko Erasmusa) , zamolili smo ih da nam u tekućoj godini isplate 20%, a po povratku u sljedećoj godini 80%., da ne bi prešli porezni prag. Ako ste u financijskoj mogućnosti, jer ako pređete prag od 15000 kn, vaša majka će dobiti rješenje za uplatu razlike poreza.

  12. Marko, mozda sam se nespretno izrazio.
    Ali evo npr. u kolovozu pređem tu zaradu od 15000kn. Roditelj tada izgubi olaksicu. Kada ce se na kraju godine morati platiti razlika u porezu, hoce li to biti za svih 12 mjeseci ili samo za mjesece od kolovoza?
    Znaci ako je npr. olaskica 400kn mjesecno. Hoce li roditelj morati platiti 12×400 ili 5×400?

  13. Pozdrav!
    Računaju li se uplate članova obitelji (bilo iz inozemstva ili iz Hrvatske) na tekući račun u tih 15.000 kn? Također i općenito uplate na tekući račun od fizičkih osoba.

  14. Pozdrav!

    Zanima me je li se taj limit gleda samo za ziro racun ili i za tekuci racun? Recimo, ako bi mi stipendija sjedala na tekuci racun, bi li to ulazilo u tih 15 000 kn?

  15. Pozdrav, ovdje jedan zabrinuti roditelj, sin je u sezoni 2017 zaradio preko studentskog 13200 kn , zanima me može li ostati na mojoj poreznoj kartici i računa li se u njegov prihod i dio koji ide student servisu jer je onda ukupno preko 15000 ili se računa samo ono što je isplaćeno preko žiro računa . Hvala!

  16. Ako radim cijeli deveti mjesec, a 1.10. gubim studentska prava zbog ispisa s fakulteta, hoću li dobiti plaću za taj mjesec ili ne?

  17. Pozdrav,
    u tri ljetna mjeseca zaradila sam 14 600 kuna neto. Toliko mi je isplaćeno na žiro račun.
    Radi li se o primitku od 15 000 godišnje neto ili bruto kako bi roditelj mogao na mene dobiti poreznu olakšicu, odnosno jesam i dalje u kategoriji uzdržavanog člana? Inače, prvi sam mjesec zaradila 5 070 kn, ostale ispod 5000. Naravno, sve je išlo preko student servisa.

  18. Pozdrav.
    Imam pitanje za koje nisam uspjela naći ovdje odgovor, ili mi je promaknuo.
    Primam stipendiju godišnje oko 43.000,00 kn od Grada Zagreba i uz to radim i preko student servisa. Ulazi li ta stipendija u drugi prag od 60.600,00 kn i znači li to da preko student servisa smijem zaraditi još otprilike maksimalno 16.000,00 kn bez oporezivanja? Na početku teksta je pisalo da stipendije ne ulaze u drugi prag i da su tad regulirane drugim propisom. Koji je to drugi propis i ako može objašnjenje?
    Inače, ne primam stipendiju od roditelja (jer ne smijem primati nikakve druge stipendije osim ove) pa mi za to ne treba savjet.
    Puno hvala!

  19. Hoće li izvanredni student ako prođe novi nacrt zakona moći uz to što je redovito zaposlen raditi honorarno na studentski ugovor i koje će obaveze proizlaziti iz toga?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *