Minimalna studentska satnica

Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine

Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine.

Drukčija minimalna studentska satnica svake godine

Minimalna studentska satnica vezana je na minimalnu bruto plaću. Minimalnu plaću svake godine Vlada RH definira uredbom do 31. listopada prema Zakonu o minimalnoj plaći. Nakon što je minimalna plaća definirana uredbom, MZO mora u roku od 15 dana donijeti odluku o minimalnoj studentskoj satnici.

Minimalna studentska satnica izračunava se tako da se minimalna BRUTO plaća podijeli sa 160 (broj punih radnih sati u 20 radnih dana). Primjeri na 2018. i 2019. godini:

Godina Minimalna bruto plaća Minimalna studentska satnica
2018. 3439,80kn 21,50kn/sat
2019. 3750,00kn 23,44kn/sat

Formula za minimalnu satnicu koristi minimalnu bruto plaću i 160 sati

Na ovaj se način osigurava da studenti ne budu plaćeni manje od zaposlenih osoba na puno radno vrijeme koji su na minimalcu. Međutim, neobično je da se u formuli za računanje koristi brojka 160 (20 radnih dana u osmosatnom radnom vremenu) jer takva računica vrijedi kada mjesec ima 28 dana. Kako mjeseci imaju uglavnom 30 i 31 radni dan, uzima se u prosjeku da radnik/ica u punom radnom vremenu odradi 172 sata (21,5 dana) svaki mjesec. Stoga propisana računica ide na ruku studentima jer za (realnih) 172 sata koji mogu odraditi, mogu dobiti više nego osoba na ugovoru o radu s minimalnom plaćom.

Često je pitanje zašto se u računici koristi minimalna bruto plaća, a ne neto plaća. Razlog tome je što studentske plaće imaju u pravilu samo doprinose na plaće pa se smatra da je do praga oporezivanja studentska neto plaća jednaka bruto plaći (više o tome na drugom članku). Za razliku od redovitih plaća koje imaju doprinose NA plaće, doprinose IZ plaće i porez zbog čega se razlikuju iznosi troška plaće, bruto plaće i neto plaće. Ukratko, primjena bruto plaće u izračunu je pravedna i računovodstveno ispravna s obzirom na to da je bruto plaća ono što radnik zaradi prema Zakonu o radu.

Uglavnom, od kraja 2018. godine, propisana je minimalna studentska satnica i vezana uz minimalnu bruto plaću tako da studenti po satu ne bi trebali biti plaćeni manje od radnika. Dapače, zbog računice i nepostojanja doprinosa iz plaće (niti poreza na dohodak do određenog godišnjeg praga), studenti mogu zaraditi i više uz minimalnu studentsku satnicu od radnika na minimalcu ako rade puno radno vrijeme.

Fun fact: u inicijalnom nacrtu prijedloga Zakona, predlagalo se da SC-ovi mogu uz odobrenje studentskih zborova propisati svoju (lokalnu) minimalnu satnicu koja je veća od one nacionalne. U finalnoj verziji zakona te odredbe nema.

Objavio

Marko

Geek, optimist, doer. Business student interested in digital, finance, business, tech, design and media with a bunch of ideas.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.