Kategorije
Data Analytics Ekonomija, finacije i porezi

ICT u Istri bilježi izniman rast naspram ostalim županijama

ICT U Istri definiran je uz pomoć podataka koje izdaje Državni zavod za statistiku – broj zaposlenih po županijama i po djelatnostima. U ovoj analizi korištene su brojke DZS-a zaposlenih u informacijsko komunikacijskim tehnologijama (skužbeno skraćeno IKT, ili inače ICT). Ova analiza osvrće se na razdoblje od 10 godina, od 2010. do 2019. godine.

ICT industrija u Hrvatskoj je mala, ali brzorastuća

Zaposleni u IKT industriji u Hrvatskoj čine 3,3% ukupno zaposlenih, deset puta manje od zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovini koji čine 32,8% (2019. godina)

S druge strane, stopa rasta zaposlenih u IKT sektoru bilježi prosječnu stopu rasta od 2,4%, mnogo veću naspram 0,7% stope rasta ukupno zaposlenih (CAGR 2010. – 2019. godina) 

Samo u 2019. godini, IKT sektor zabilježio je 7,9% rast zaposlenih dok je ukupna zaposlenost rasla s manjom stopom od 2,2%

Tako se udio zaposlenih u IKT-u povećao s 2,1% u 2010. godini na 3,3% zaposlenih u 2019. godina

Rast broja zaposlenih u IKT-u te u ukupnoj ekonomiji. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

ICT je koncentriran u Zagrebu, a još 4 županije imaju statistički značajne zajednice

Gotovo 64% zaposlenih u IKT sektoru rade u gradu Zagrebu. Odnosno, dva od svaka tri zaposlena u IKT-u rade u Zagrebu dok se za onog trećeg broje ostale županije.

Četiri ostale županije imaju više od 4% zaposlenih u IKT sektoru, čineći tako više od 80% zaposlenih u cijeloj branši, a to su:

  • Splitsko-dalmatinska (5,87%)
  • Istarska (4,95%)
  • Osječko-baranjska (4,90%)
  • Primorsko-goranska (4,63%)

Više o ovoj analizi pročitati u zasebnoj objavi: ICT u Hrvatskoj: Zagreb uvjerljivo ispred drugih županija

Koncentracija zaposlenih u IKT-u po županijama u 2016. godini.Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

ICT u Istri najbrže rasla unatoč padu ukupno zaposlenih u županiji 2019.

Udio zaposlenih u IKT-u u Istri je 3,1% (2054 zaposlenih) kao i na nacionalnoj razini u 2019. godini. Od 2010. godine udio zaposlenih u IKT-u u Istri iznosio je 2,1% (1322 zaposlenih) te je povećan za cca 50% u tih 10 godina

Stopa rasta zaposlenih u IKT-u u Istri 2019. godine iznosila je velikih 18,1%, gotovo duplo veći rast u odnosu na rast na razini RH (7,9%), unatoč padu broja zaposlenih u Istri od -0.86%

Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 4,5% (CAGR), više od Zagreba (2,27%) i Hrvatske (2,43%)

Prikaz rasta zaposlenih u IKT-u u Istri od 2010. do 2019. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

Ono što je potrebno naglasiti kako je ovdje mogući efekt apsolutne beta konvergencije (absolute β-convergence). Laički rečeno, ono što je malo brže raste, a ono što je veće raste sporije.

Istra prednjači rastom zaposlenih u ICT-u

Među županijama sa statistički značajnim brojem zaposlenih u IKT sektoru, Istra bilježi najveću stopu rasta u 2019. godini od 18 posto. Možda se i to manifestira naporima za osnivanjem formalne udruge ICT-a u Istri.

Prikaz rasta zaposlenih u IKT-u u 5 odabranih županija 2019. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

Po broju zaposlenih, Istra je uz bok Osječko-baranjskoj, ali ispod Splitsko-dalmatinske županije. Zanimljivo, Primorsko-goranska županija također je bilježila pad ukupnog broj zaposlenih, ali ICT zajednica nije ostvarila veliki rast iako je zajednica manja.

Također, zanimljivo kako Istarska županija bilježi više zaposlenih u IKT-u od Primorsko-goranske i Osječko-baranjske županije, te veću stopu rasta od njih. Više zaposlenih ima Splitsko-dalmatinska županija, ali s manjim rastom.

Kada bi to prikazali BCG matricom, ispada da IKT zajednice u Primorsko-Goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županije male s malim rastom. Zajednice u Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji su male, ali s velikim rastom što znači da imaju veliki potencijal za budućnost. Tzv. zvijezda nemamo (veliki rast i veliki udio), a Zagreb se može smatrati tzv. kravom muzarom s velikim udjelom, ali malim rastom IKT zajednica.

Prikaz broja zaposlenih u IKT-u po županijama i njihove stope rasta u 2019. godini. Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada autora.

Kategorije
Digitalna transformacija Ekonomija, finacije i porezi

Rad i tehnologija do 2025.: tehnologija u organizacijama ovisi o vještinama

Rad i tehnologija, tema je istraživanja World Economic Foruma koji je objavio izvješće “Future of Jobs 2020” koje pokriva trendove na tržištu rada i novih tehnologija. Istraživanje je provedeno kroz 15 industrija i 26 naprednih te rastućih zemalja.

Istaknuto iz WEF-ovog izvješća o radu i tehnologiji do 2025. godine

Usvajanje novih tehnologija od strane poslodavaca se nastavlja, ako ne i ubrzava. Tehnologije za kojim ima najviše interesa su cloud computing, big data i e-commerce, a raste interes za enkripcijom, nehumanoidnim robotima i umjetnom inteligencijom.

Automatizacija i COVID-19 kriza stvaraju dvostruki poremećaj za radnike: 43% ispitanih poslodavaca spremni su smanjiti radnu snagu zbog novih tehnologija, 41% njih spremni su koristiti contractore za specijalizirane zadatke, a 34% je spremno zaposliti više ljudi zbog novih tehnologija.

Iako se smatra da će broj poslova kreiranih novom tehnologijom biti veći od broja poslova uništenih s implementacijom novih tehnologija, job-creation usporava dok job-desctruction usporava: Na temelju iznesenih brojki procjenjuje se da bi do 2025. godine 85 milijuna radnih mjesta moglo biti izmješteno sa svojih pozicija, a uzrokovano promjenom podjele rada između ljudi i strojeva. Također se procijenjuje da bi se moglo pojaviti 97 milijuna novih pozicija zbog nove podjele rada između ljudi, strojevi i algoritama.

Nejednakosti na tržištu rada

Jaz u vještinama nastavlja biti visok: tražene vještine do 2025. godine su kritičko razmišljanje i analiza, rješavanje problema, samoupravljanje, aktivno učenje otpornost i tolerancija na stres te fleksibilnost

Takozvana “budućnost rada” već je stigla kod velikog broja white-collar radne snage: zbog ubrzanog procesa digitalizacije i korištenja novih alata, većina rih radnika radi remote.

U nedostatku proaktivnosti, nejednakost će se vjerojatno povećati zbog utjecaja tehnologije i pandemijske recesije: Poslovi koji su obavljali radnici s nižim plaćama, žene i mlađi radnici bili su dublje pogođeni u prvoj fazi ekonomske kontrakcije. Na pojedince niže razine obrazovanja, pandemijska kriza imat će daleko značajniji utjecaj i vjerojatnije će produbiti postojeće nejednakosti.

Online učenje i osposobljavanje je u porastu, ali izgleda drugačije za zaposlene i one koji su nezaposleni: Bilježi se četverostruko povećan broj ljudi koji traže priliku za učenje putem interneta na vlastitu inicijativu, petostruko povećanje broja poslodavaca koji pružaju mogućnosti online učenja svojim radnicima. Zaposleni veći naglasak stavljaju na tečajeve osobnog razvoja dok nezaposleni više uče o digitalnih vještina poput analize podataka.

Unatoč trenutnom ekonomskom padu, većina poslodavaca prepoznaje vrijednost ulaganja u ljudski kapital: prosječno 66% anketiranih poslodavaca očekuje da će povrat investicije u usavršavanje i prekvalifikaciju dobiti u roku od jedne godine. Poslodavci u prosjeku očekuju ponuditi prekvalifikaciju i usavršavanje tek nešto više od 70% njihovih zaposlenika do 2025. godine. Međutim, tek 42% anketiranih zaposlenika koristi priliku za usavršavanjem.

Javni sektor mora pružiti jaču potporu za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika u riziku ili izmještenih radnika. Javni sektor morat će stvoriti okvir koji će potaknuti ulaganja u nove proizvode, tržišta i radna mjesta budućnosti; osigurati jače zaštitne mreže za izmještene radnike koji prelaze na novi posao; te poboljšati sustav obrazovanja i osposobljavanja.

Kako su rad i tehnologija promijenjeni u 10 godina

Empirijski dokazi ukazuju kako je gotovo 2,6 milijuna radnih mjesta izmješteno tijekom jednog desetljeća u SAD-u. To su najviše bili operateri računala, administrativni pomoćnici, evidencijski službenici, unositelji podataka, službenici za obračun plaća i slične uloge koje po pogodila nova tehnologija ili zastarjevanje radnog procesa. Te su pozicije najviše smanjene u zadnjih 10 godina te su najviše bile pogođene novom tehnologijom u zadnjem desetljeću.

Procijenjuje se kako veći broj radnika može raditi remote u razvijenijim zemljama. Međutim, više od 60% radnika u zemljama s visokim dohotkom, poput SAD-a i Švicarske, ne može u potpunosti raditi od kuće. Ova brojka raste na od 80-90% za ekonomije poput Egipta i Bangladeša. Odnosno, tek manji dio radnika može raditi u potpunosti remote čak i u najrazvijenijim ekonomijama.

Zaposleni u sektoru financija, osiguranja, informacijskih tehnologija i profesionalnih usluga može više zadataka obavljati na daljinu. Čak 74% radnika u tim industrijama koji imaju pristup daljinskom radu. S druge strane, zaposleni koji rade u industriji smještaja i prehrane, poljoprivrede, maloprodaje, građevine, prijevoza i skladištenja nude manje mogućnosti za rad na daljinu. Sukladno tome, napravljena je procijena po industrijama koliko je zaposlenih u riziku da izgube svoj posao:

Rizik od nezaposlenosti po industrijama

Unatoč tome, podaci s platforme Glassdoor pokazuju da se poslodavci povećano daju priliku rada od kuće koja se gotovo udvostručila od 2011. godine, s 28% na današnjih 54%

U protekle dvije godine zabilježeno je ubrzanje usvajanja novih tehnologija. Slika 18 prikazuje odabir tehnologija organiziranih prema vjerojatnosti da ih tvrtke usvoje do 2025. godine. Prvi prioriteti su računarstvo u oblaku, big data i e-trgovine. Međutim, veliki je rast interesa zabilježen je u enkripciji i sigurnosti, nehumanoidnih robota i umjetne inteligencije, pri čemu obje tehnologije polako postaju glavni oslonac rada u svim industrijama.

Nove tehnlogija u trendu

Naravno, spomenute tehnologije nemaju istu vjerojatnost da budu usvojene u svim industrijama. Stoga iduća slika prikazuje interes i vjerojatnost usvjanja novih tehnologija po industrijama.

Umjetna inteligencija tako pronalazi potencijal za najširu primjenu u IT-u, financijama, zdravstva i prijevoza. Big data, Internet of things i nehumanoidna robotika snažno su prihvaćeni u rudarstvu i metalurgiji, dok vlade i javni sektora imaju najviše interesa prema enkripciji i sigurnosti.

S novim tehnologijama, određene pozicije i uloge postaju više, odnosno, manje tražene

Pozicije koje bilježe najveći porast potražnje su one poput: data analysta and scientist, stručnjaka za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, inženjera robotike, programera , kao i stručnjaka za digitalnu transformaciju. Pojedine uloge su bilježe značajan rast u pojedinim industrijama, to su:

  • inženjeri materijala u automobilskom sektoru,
  • stručnjaci za e-trgovinu i društvene medije u potrošačkom sektoru,
  • inženjeri obnovljive energije u energetskom sektoru,
  • FinTech inženjeri u financijskim uslugama,
  • biolozi i genetičari u zdravstvu,

Na suprotnom kraju ljestvice, uloge za koje će do 2025. godine biti sve više suvišne ostaju

  • službenici za unos podataka, administrativni i izvršni tajnici,
  • računovođe i knjigovođe te službenici za obračun plaća,
  • računovođe i revizori,
  • radnici na pokretnim trakama i tvornicama,
  • upravitelji poslovnih procesa i administrativni menadžeri.

A zašto se mi ne unaprijedimo i digitaliziramo?

Sposobnost tvrtki da iskoriste potencijal novih tehnologije otežana je nedostatkom vještina. Dostupnost novih znanja i vještina na lokalnom tržištu rada percipiran je kao najveći razlog zašto se ne usvajaju nove tehnologije.

Međutim, što dolazi prije – potražnja sa novim vještinama koja zatim gura razvoj tih vještina ili pak ponuda tih vještina koja zatim razvija potražnju za njima? U svakom slučaju, bez novih vještina na lokalnom tržištu rada nema primjene novih tehnologija niti modernizacije industrije.

Po ovome grafu ispada da je ponuda problem, odnosno da je potražnja za tim kadrovima ono što potiče njihov razvoj.

Glavne vještine za koje poslodavci smatraju da će do 2025. godine biti poželjne su kritičko razmišljanje i analiza te rješavanje problema. Te vještine već se u nekoliko istraživanja pojavljuju kao najpoželjnije vještine. Nove vještine koje se pojavljuju su vještine samoupravljanja poput aktivnog učenja, otpornosti i tolerancije na stres te fleksibilnosti.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Od 2020. studenti plaćaju porez nakon 63.000,00kn godišnje zarade

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.

Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Stipendije za studente i učenike bez straha od kazni za roditelje od 2019.

Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak. 

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine

Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Studentski rad: Prava i obveze studenata, poslodavaca i SC-a

Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?

U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi. 

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi Studentski sustav

Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun

Update 2. siječnja 2020.: Zbog povećanja osobnog odbitka na 4000kn mjesečno, drugi prag za studente  koji rade na studentski ugovor (nakon kojeg se plaća porez) pomaknut je na 63.000,00kn godišnje.

Studenti koji rade preko student servisa susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.

Stoga, odlučio sam zapisati pitanja o studentskom radu te odgovoriti na njih u obliku Q&A ili FAQ jer se odgovori na neka pitanja teško mogu naći na stranicama SC-a ili Porezne uprave. Inače, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70%), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

TTIP: A risky run for a faster economic growth

Članak je napisan za potrebe EFZG-a, a nakon dorade prijavljen je na studentsko natjecanje u pisanju eseja na temu Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). Esej je nagrađen drugom nagradom.


We live in the world of a strong economic growth, where the two most developed and prospered countries are the USA and EU. Our culture and economies are well developed, our life span is above world’s average, we have very strong institutions and stable politics. However, as our economies have been developing, it has been harder to achieve high GDP growth with every year. That is normal in the economy – countries with bigger GDP have smaller growth rates than the ones with smaller GDP. That also means that our daily lives are becoming better but slower than ever before. The aim is to sustain the big and stable GDP growth by all means. Many scholars consider Transatlantic Trade and Investment Partnership to be the tool that could lift economic relations between the countries on a higher scale, create the biggest economic integration and enhance GDP. However, can the “tool” solve the problem which would lead to a higher standard of living? There are various aspects which need to be observed in order to find solutions.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Poljoprivrednici su vrlo heterogena skupina s različitim veličinama zemljišta, razine proizvodnje, proizvodne sposobnost, razine mehanizacije i stručnosti. Međutim, svi oni dijele ograničenu mogućnost pristupa potrebitim financijskim uslugama za svoje poljoprivredne djelatnosti, ali i ukupnih troškova kućanstva. Naime, ukoliko govorimo o poljoprivredi, vrlo često je riječ o pojedincima koji zapošljavaju radnike ili cijelim obiteljima koji žive udaljeno od urbanih sredina. Za razliku od industrijskog postrojenja ili tercijarnih djelatnosti, poljoprivreda nerijetko zahtjeva prilagođeni životni stil i jedini izvor prihoda je poljoprivreda. Ukoliko govorimo o financiranju, nerijetko se podrazumijeva financiranje same djelatnosti, ali i životnih troškova koji prate bavljenje poljoprivredom.