ICT U Istri definiran je uz pomoć podataka koje izdaje Državni zavod za statistiku – broj zaposlenih po županijama i po djelatnostima. U ovoj analizi korištene su brojke DZS-a zaposlenih u informacijsko komunikacijskim tehnologijama (skužbeno skraćeno IKT, ili inače ICT). Ova analiza osvrće se na razdoblje od 10 godina, od 2010. do 2019. godine.
Rad i tehnologija, tema je istraživanja World Economic Foruma koji je objavio izvješće “Future of Jobs 2020” koje pokriva trendove na tržištu rada i novih tehnologija. Istraživanje je provedeno kroz 15 industrija i 26 naprednih te rastućih zemalja.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.
Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.
Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak.
Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine.
Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara.
U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi.
Studenti koji rade preko student servisa susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.
Članak je napisan za potrebe EFZG-a, a nakon dorade prijavljen je na studentsko natjecanje u pisanju eseja na temu Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). Esej je nagrađen drugom nagradom.
We live in the world of a strong economic growth, where the two most developed and prospered countries are the USA and EU. Our culture and economies are well developed, our life span is above world’s average, we have very strong institutions and stable politics. However, as our economies have been developing, it has been harder to achieve high GDP growth with every year. That is normal in the economy – countries with bigger GDP have smaller growth rates than the ones with smaller GDP. That also means that our daily lives are becoming better but slower than ever before. The aim is to sustain the big and stable GDP growth by all means. Many scholars consider Transatlantic Trade and Investment Partnership to be the tool that could lift economic relations between the countries on a higher scale, create the biggest economic integration and enhance GDP. However, can the “tool” solve the problem which would lead to a higher standard of living? There are various aspects which need to be observed in order to find solutions.
Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Poljoprivrednici su vrlo heterogena skupina s različitim veličinama zemljišta, razine proizvodnje, proizvodne sposobnost, razine mehanizacije i stručnosti. Međutim, svi oni dijele ograničenu mogućnost pristupa potrebitim financijskim uslugama za svoje poljoprivredne djelatnosti, ali i ukupnih troškova kućanstva. Naime, ukoliko govorimo o poljoprivredi, vrlo često je riječ o pojedincima koji zapošljavaju radnike ili cijelim obiteljima koji žive udaljeno od urbanih sredina. Za razliku od industrijskog postrojenja ili tercijarnih djelatnosti, poljoprivreda nerijetko zahtjeva prilagođeni životni stil i jedini izvor prihoda je poljoprivreda. Ukoliko govorimo o financiranju, nerijetko se podrazumijeva financiranje same djelatnosti, ali i životnih troškova koji prate bavljenje poljoprivredom.