Od 2020. studenti plaćaju porez nakon 63.000,00kn godišnje zarade

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.

Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.

Nastavi čitati “Od 2020. studenti plaćaju porez nakon 63.000,00kn godišnje zarade”

Stipendije za studente i učenike bez straha od kazni za roditelje od 2019.

Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak. 

Nastavi čitati “Stipendije za studente i učenike bez straha od kazni za roditelje od 2019.”

Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine

Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine. Nastavi čitati “Minimalna studentska satnica i kako se računa svake godine”

Studentski rad: Prava i obveze studenata, poslodavaca i SC-a

Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara. Nastavi čitati “Studentski rad: Prava i obveze studenata, poslodavaca i SC-a”

Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?

U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi.  Nastavi čitati “Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?”

Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun

Update 2. siječnja 2020.: Zbog povećanja osobnog odbitka na 4000kn mjesečno, drugi prag za studente  koji rade na studentski ugovor (nakon kojeg se plaća porez) pomaknut je na 63.000,00kn godišnje.

Studenti koji rade preko student servisa susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.

Stoga, odlučio sam zapisati pitanja o studentskom radu te odgovoriti na njih u obliku Q&A ili FAQ jer se odgovori na neka pitanja teško mogu naći na stranicama SC-a ili Porezne uprave. Inače, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70%), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna.

Nastavi čitati “Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun”

TTIP: A risky run for a faster economic growth

Članak je napisan za potrebe EFZG-a, a nakon dorade prijavljen je na studentsko natjecanje u pisanju eseja na temu Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). Esej je nagrađen drugom nagradom.


We live in the world of a strong economic growth, where the two most developed and prospered countries are the USA and EU. Our culture and economies are well developed, our life span is above world’s average, we have very strong institutions and stable politics. However, as our economies have been developing, it has been harder to achieve high GDP growth with every year. That is normal in the economy – countries with bigger GDP have smaller growth rates than the ones with smaller GDP. That also means that our daily lives are becoming better but slower than ever before. The aim is to sustain the big and stable GDP growth by all means. Many scholars consider Transatlantic Trade and Investment Partnership to be the tool that could lift economic relations between the countries on a higher scale, create the biggest economic integration and enhance GDP. However, can the “tool” solve the problem which would lead to a higher standard of living? There are various aspects which need to be observed in order to find solutions.

Nastavi čitati “TTIP: A risky run for a faster economic growth”

Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Poljoprivrednici su vrlo heterogena skupina s različitim veličinama zemljišta, razine proizvodnje, proizvodne sposobnost, razine mehanizacije i stručnosti. Međutim, svi oni dijele ograničenu mogućnost pristupa potrebitim financijskim uslugama za svoje poljoprivredne djelatnosti, ali i ukupnih troškova kućanstva. Naime, ukoliko govorimo o poljoprivredi, vrlo često je riječ o pojedincima koji zapošljavaju radnike ili cijelim obiteljima koji žive udaljeno od urbanih sredina. Za razliku od industrijskog postrojenja ili tercijarnih djelatnosti, poljoprivreda nerijetko zahtjeva prilagođeni životni stil i jedini izvor prihoda je poljoprivreda. Ukoliko govorimo o financiranju, nerijetko se podrazumijeva financiranje same djelatnosti, ali i životnih troškova koji prate bavljenje poljoprivredom. Nastavi čitati “Poljoprivreda u funkciji javnog interesa”

Vlasnička struktura i javni interes

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pravila su jednaka za sve, interesi su ti koji su drukčiji.

Država, tj. politika ostvaruje određene društvene ciljeve kroz pružanje javnih dobara i usluga. Počevši s uzgojem hrane pa do državnih rudnika, brodogradilišta, telekoma, željeznica, poštanskih usluga, kazališta, obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, vodoopskrbe, nacionalne obrane i obavještajnih službi. Država je uglavnom uvijek pokretala industrije za čiji je razvoj bilo potrebno znatno početno ulaganje zbog toga što nije bilo moćnijeg i bogatijeg “igrača” u društvu. Tako primjerice vidimo i danas tko je (donedavni) vlasnik HEP-a, brodogradilišta, INA-e, HŽ-a, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja, Jadrolinije, Hrvatskog telekoma, Hrvatske pošte… Sva navedena poduzeća su započela u svojoj povijesti kao instrument politike za ostvarivanje specifičnih potreba i nitko ih drugi nije mogao ostvariti zbog manjka moći i novca. Politika je tako imenovala i razrješavala nadzorne odbore i uprave ovisno o svojim politikama i zacrtanim ciljevima. Imenovanje od strane “politike” nije idealno. Mogu se naći primjeri kada su imenovani direktori stavili svoj interes ispred interesa kompanije koju vode ili interesa politike koja ga je imenovala. Mnogo ovisi zapravo o političkoj ekonomiji, tj. o samom mehanizmu imenovanja i razrješenja te samoj ovisnosti o politici. Nastavi čitati “Vlasnička struktura i javni interes”

Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bankovni račun, nešto što nam se danas čini tako banalno dok plaćamo svojim mobilnim uređajem proizvode u trgovini. Uzimajući ga zdravo za gotovo, zaboravljamo da postoje osobe koje nemaju svoj vlastiti bankovni račun. Riječ je o financijski isključenim osobama. Prema Federal Deposit Insurance Corporation (listopad 2014. godine), radi se uglavnom o američkim kućanstvima s niskim dohotkom, mladima i nezaposlenima. Uz financijski isključene, istraživanje navodi “Underbanked” kućanstva, tj. one koji imaju loš pristup uobičajenim financijskim uslugama koje nude banke. Razlog tome su uglavnom jezične barijere (imigranti), velika udaljenost od financijske institucije, nepovjerenje u banakomate ili su pak starije osobe koje zbog vlastitih slabosti ne mogu konzumirati usluge. Kada je riječ o brojkama, underbanked čini 20 posto stanovnika SAD-a dok je financijski isključenih 8 posto, a financijski uključenih 67 posto stanovnika. Nastavi čitati “Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?”