Prosječna plaća ICT industrije temelji se na analizi koju je objavila HGK početkom 2021. godine u svojoj analizi IT industrije u Hrvatskoj. Riječ je zapravo o agregiranim podacima financijskih izvještaja iz FINA-e na temelju kojih su se izvukle zanimljive brojke o broju zaposlenih, plaćama, izvozu i sve to po županijama.
Cijene nekretnina u Istri su dosta tražene. Nije rijetko čuti kako netko želi kupiti kuću ili stan u Istri. Najčešće zamijeniti život u stanu nekom gradu poput Zagreba s kućom u Istri. Kako i ne bi kada je prosječna medijalna cijena stana u Zagrebu, prema podacima Ekonomskog Instituta Zagreb, iznosila 1200 eura po kvadratu, a kuća u Istri u prosjeku svega 370 eura po kvadratu.
Godina 2020. bila je vrlo specifična u svakom pogledu zbog pandemije Covid-19 pa tako i za studentski rad. Podaci Porezne uprave pokazuju kako se znatno povećao broj studenata koji ne radi i to za 75% naspram 2019. godine.
Dok većina ne radi, 108 studenata zaradilo je nikad većih 70.000kn godišnje (cca 5.800kn mjesečno).
ICT U Istri definiran je uz pomoć podataka koje izdaje Državni zavod za statistiku – broj zaposlenih po županijama i po djelatnostima. U ovoj analizi korištene su brojke DZS-a zaposlenih u informacijsko komunikacijskim tehnologijama (skužbeno skraćeno IKT, ili inače ICT). Ova analiza osvrće se na razdoblje od 10 godina, od 2010. do 2019. godine.
Već sam pisao o strukturi civilnog društva te kako 98% civilnog društva čine udruge. Također sam naveo kako rast broja udruga, a time i civilnog sektora, usporava zbog čega je potrebno razmisliti o novim, jednostavnijim formalno-pravnim oblicima, ukoliko želimo da se taj rast nastavi.
Studentske zarade, prema podacima Porezne uprave, ostvaruje većina, tri od četiri studenta ili 76 posto i to godišnji prihod manji od 15.000,00kn. Ostala četvrtina ili 24% ostvari gotovo 30.000,00kn godišnje. Tek 1 od 1500 studenata uspije zaraditi više od 60.000,00kn godišnje.
Na analizu ICT-a u Hrvatskoj potaknulo me sudjelovanje na panel raspravi o IT zajednici u Istri i potencijalu Istre da postane nešto više u tom segmentu. Iako skeptičan na početku, pogledao sam što govore podaci DZS-a iz ožujka 2017. godine o strukturi zaposlenosti po sektoru i županiji.
Prihod civilnog društva dugo nije bio poznat, sve do Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim su uvedene obveze financijskog izvještavanja udrugama. Iako je to bila dodatna obveza za udruge, Registrom neprofitnih organizacija dan uvid u poslovanje najvećeg dijela civilnog sektora (udruge čine 98% civilnog sektora).
U Registru je dostupno gotovo 70.000 financijskih izvještaja od 2013. godine (trenutno do 2016. godine), a obuhvaćene su udruge, savezi udruga, strane udruge i zaklade. Dok je 13.485 organizacija vodilo dvojno računovodstvo, 9.870 organizacija vodilo je jednostavno računovodstvo i time dalo uvid u poslovanje cijelog sektora.
Civilno društvo podosta je opširan pojam, ali njegova se struktura može odrediti. Prvi okvir u definiranju daje međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja definira civilno društvo kao “arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese”.
Ono što je bitno da se takvim organizacijama ili akcijama pristupa dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih organiziranih oblika. Međutim, skupine koje nisu formalizirane u neki od oblika nisu evidentirane ovom analizom.
Ovaj blogpost dio je diplomskog rada pod nazivom “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.
U sklopu diplomskog rada analizirao sam podatke iz Registra udruga (stanje na dan 6. lipnja 2017. godine). Osim osnivanja udruga po godinama iz prošlog blogposta, analizirane su i ciljane skupine u društvu koje te iste udruge pokrivaju.