Godina 2020. bila je vrlo specifična u svakom pogledu zbog pandemije Covid-19 pa tako i za studentski rad. Podaci Porezne uprave pokazuju kako se znatno povećao broj studenata koji ne radi i to za 75% naspram 2019. godine.
Dok većina ne radi, 108 studenata zaradilo je nikad većih 70.000kn godišnje (cca 5.800kn mjesečno).
Studentske zarade, prema podacima Porezne uprave, ostvaruje većina, tri od četiri studenta ili 76 posto i to godišnji prihod manji od 15.000,00kn. Ostala četvrtina ili 24% ostvari gotovo 30.000,00kn godišnje. Tek 1 od 1500 studenata uspije zaraditi više od 60.000,00kn godišnje.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, povećan je osobni odbitak na 4000kn godišnje što izravno utječe na iznos koji studenti mogu zaraditi godišnje prije nego li počnu plaćati porez od 24% na svoje zarade.
Od 2017. godine tzv. drugi prag, iznosio je 60.600,00kn, a od 2020. godine on je povećan na 63.000,00kn godišnje.
Stipendije za studente i učenike nešto je poticajno i pohvalno. Međutim, uz stipendiju, barem one pristojnije, dolazi i glavobolja s poreznom olakšicom. Naime, djeca, tj. studenti, su vrlo često uzdržavane osobe te ih roditelji koriste za poreznu olakšicu. Ako roditelj uzdržava neku drugu osobu, ima pravo na uvećanje osobnog odbitka zbog čega se plaća manji porez na dohodak.
Minimalna studentska satnica propisana je prvi puta Zakonom o obavljanju studentskih poslova u studenome 2018. godine kao i neke druge izmjene. Međutim, minimalne studentske satnice nisu fiksno definirane Zakonom već je definiran proces kojim se minimalna satnica izračunava svake godine.
Nakon gotovo dvije godine, studentski rad 8. studenoga 2018. godine reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova (ili jednostavnije Zakon o studentskom radu). Iako ovaj zakon ne rješava niti jedan problem zbog kojih je pokrenuta njegova izrada, ovaj zakon mijenja prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara.
U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi.
Studenti koji rade preko student servisa susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.