zakon o studentskom radu

Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?

U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi. 

tl;dr:

  • Ovaj zakon NE UREĐUJE porezne pragove, porezne razrede, limite niti doprinose na studentski rad jer su oni regulirani drugim zakonima.
  • Propisuju se sigurniji i bolji uvjeti za rad studentima (npr. pravo na stanku i pravnu pomoć) čime se po pravima približavaju stalno zaposlenima
  • Definira se minimalna satnica i uvećanje za rad noći, nedjeljom i blagdanom, ali i naknada za putne troškove i topli obrok
  • Predviđa se digitalizacija posredovanja (podizanja ugovora)
  • Korištenje studentskog ugovora uvjetuje se ostvarivanjem barem jednog ECTS boda
  • Izvanrednim studentima daje se pravo rada na studentski ugovor
  • Povećava se provizija SC-a na 12,5 posto kako bi studentski zborovi kontrolirali dodjelu 5,5 milijuna kuna godišnje
  • Praktički se zagarantirao monopol SC-ovima na pružanje studentskog ugovora
  • Poslodavcima se brani otpuštanje radnika na pozicijama gdje rade studenti
  • Zakon nije regulirao učenički rad, što je s time?

Načelno je jako čudno da se osobama s pravom na ugovor o radu (i obrt) daje i pravo na studentski ugovor. Osobito zato što je studentski ugovor zamišljen za redovne studente kao jeftinija varijanta ugovora o djelu i jedini način na koji redovni studenti mogu ostvariti prihod svojim radom. Odaje se dojam kako se želi pomoći izvanrednim studentima koji nisu uspjeli upisati redovni studij ili su morali iz drugih razloga postati izvanredni studenti, a koji ne mogu (ili ne žele) naći stalan posao. Međutim, imajući pravo na studentski ugovor smanjuju im se izgledi da će dugoročno dobiti ugovor o radu (i veća radnička prava) jer će poslodavcima biti manji trošak sa studentskim ugovorom. Moguće je da se ovime pokušavaju sanirati posljedice umjesto da se riješi uzrok problema.

Zakon uvodi sigurnije uvjete za studentski rad i potvrde o stečenom iskustvu

Nakon podosta priča o problemima i manjku prava studenata tijekom rada, čini se da Zakon napokon propisuje sigurnije uvjete za studente. Tako se primjerice uvode sljedeći noviteti:

  • Inspektorat rada postaje nadležan za studentski rad,
  • SC-ovi izdavat će potvrde o obavljenim poslovima i stečenom radnom iskustvu,
  • Studenti će od SC-a moći dobiti pravnu pomoć ako im se ugovor krši
  • Poslodavci koji ne plate naknadu za rad moći će biti ovršeni od strane SC-a
  • Ako se SC-ovi (valjda) ne uspiju naplatiti iz ovrhe, platit će studenta iz vlastitih sredstava (osim ako vas SC prije toga ne upozori kako se radi o problematičnom poslodavcu)
  • Poslodavci koji zaposle studenta preko tuđeg studentskog ugovara bit će kažnjeni s 100.000 kuna i zabranom zapošljavanja studenata na dvije godine, a student koji je prodao ugovor dobit će zabranu korištenja ugovora na godinu dana.

Približavanje prava studenata stalno zaposlenima

Osim boljih uvjeta, učinjeno je i nešto po pitanju naknada za rad. SC-ovi su tako obvezni voditi brigu o tome da ne izazovu poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika. U tom smjeru idu i sljedeće stvari:

  • Definirana je minimalna satnica (oko 20,47kn na sat) na razini države
  • SC-ovi mogu za sebe pojedinačno definirati veću minimalnu satnicu
  • Studenti će imati pravo na 50% veću satnicu za noćni rad i rad blagdanom ili nedjeljom (cca 30,71kn)
  • Studenti imaju pravo i na naknadu putnih troškova i naknadu za topli obrok
  • Studenti koji rade najmanje 6 sati u komadu imat će pravo na plaćenu stanku od 30 minuta,
  • Poslodavac neće moći dati otkaz radniku na ugovoru o radu iz poslovno uvjetovanih razloga ako u isto vrijeme ima studenta na toj poziciji
  • Poslodavci koji unatrag 6 mjeseci daju otkaz radniku na ugovoru o radu, neće moći zaposliti studenta na istom poslu

Previđeno je da ministar/ica u studenome definira minimalnu satnicu tako da podijeli minimalnu bruto plaću sa 160 (brojem prosječnih radnih sati u mjesecu). Problem je to što Vlada definira uredbom minimalnu plaću u prosincu za iduću godinu, a ovaj prijedlog zakona nalaže da se studentima definira minimalna satnica u studenome. Zbog toga, moglo bi doći da studentima bude definirana minimalna satnica prema minimalnoj plaći iz prethodne umjesto iz tekuće godine.

Položen barem jedan predmet kao uvjet za studentski rad + digitalizacija

Studentima se uvodi jedan uvjet ako žele raditi preko studentskog ugovora. Naime, studenti će morati ostvariti barem jedan ECTS bod, tj. položiti barem jedan predmet ako žele iduće akademske godine također raditi preko ugovora. Ovo se naravno ne odnosi na studente prve godine, oni će moći raditi odmah na prvoj godini. Oni koji ne ostvare niti jedan ECTS bod, neće moći raditi u idućoj godini čime se destimulira odugovlačenje studiranja radi studentskog ugovora.

Čini se da će se ugovori moći napokon podizati u elektroničkom obliku, ali samo uz elektronički potpis. Također, studentski ugovor morat će se zaključivati za svaki kalendarski mjesec, iznimno na duži period. Međutim, ugovori će se i dalje podizati u tri primjerka – jedan za svakoga. Međutim, ovo otvara pitanje hoće li svaki SC morati razvijati svoje rješenje ili će netko iz sustava napraviti centralno rješenje. Centralni sustav koji bi se mogao primijeniti kod svih SC-ova bi vjerojatno bilo jeftinije, a svi podaci bi bili objedinjeni na jednom mjestu. Ipak, ostavlja se dojam da ovim zakonom nisu iskorišteni svi potencijali ovakvog oblika poslovanja.

Studentski zbor iskoristio reguliranje studentskog rada za dobivanje novca

Čini se da će, uz proviziju od 12 posto, SC dodatno zaračunavati naknadu za posredovanje od 0,5 posto. Ukupno podižući proviziju s 12 na 12,5 posto što će s doprinosima ukupno iznositi 18 posto čineći tako studentski rad skupljim. Međutim, ovo nije učinjeno zato što SC-ovima treba više novca već si ovime studentski zborovi “namještaju” upravljanje s barem 5,5 milijuna kuna godišnje. Naime, zakon nalaže kako će prihodom ostvarenih dodatnom naknadom od 0,5 posto upravljati povjerenstvo koje se sastoji od tri predstavnika studentskog zbora i dva predstavnika SC-a. Odnosno, studentski zbor, studenti za koje većina studenata nikada nije čula i čiji je legitimitet malen, imat će većinu u povjerenstvu i tako upravljati s 5,5 milijuna kuna godišnje (1,1 milijarda*0,5%) za financiranje kulturnih i sportskih aktivnosti namijenjenih studentima.

Barem polovica iznosa otpast će na Zagreb zbog najvećeg broja studenata, a studentski zbor u Zagrebu već ima praksu “nagrađivanja” manjeg broja studentskih projekata svakakvih namjena. Neki taj način financiranja nazivaju kontroverznim iz razloga što se milijun kuna tako podijeli najčešće udrugama i fakultetima s kojima su pojedini članovi zbora bliski. Očito, studentski zborovi na ovaj način žele upravljati s još više novca, a s još manje odgovornosti, a sve nauštrb poslodavaca i studentskog rada. Iako će o novcu odlučivati Zbor, novac je od SC-a te će oni biti odgovorni za njegovu dodjelu, a ne oni koji odlučuju. Iako osobno smatram da SC treba imati aktivniju ulogu u poticanju studentskih projekata koji unaprjeđuju standard, ovo je pogrešan način jer se koristi zakon, koji prijeko treba regulirati studentski rad i unaprijediti studentska prava, kako bi se maloj skupini ljudi s malim legitimitetom osigurao značajan novac i više moći.

Posebna definicija redovnih studenata za ovaj zakon

Jedan cijeli članak odnosi se definiranje tko može obavljati posredovanje za studentski rad. I naravno da je komplicirano. Postavljaju se značajni zahtjevi poput onih da se mora osigurati prostor i djelatnici, ali i zahtjevi o pružanju smještaja studentima te se definira broj sjedećih mjesta u menzama, a za kraj sve još mora potvrditi ministar ili ministrica na prijedlog povjerenstva od pet članova na pet godina. Ove uvjete će morati zadovoljiti svi trenutni studentski centri, ali tek za pet godina kada ide prva provjera. Ovime je zapravo osiguran monopol SC-ovima nad studentskim radom (što načelno ne mora biti loše, ali je čudno izvedeno).

Generalni je dojam kako je Zakon pisan “zbrda-zdola”. Neke stvari definirane su i napisane dosta nespretno. Primjer toga je odmah na početku kada se redovitim studentima, za potrebe samo ovog zakona, definiraju svi studenti (+erasmusovci i hrvatski studenti u EU) s redovnim ili izvanrednim statusom, a koji nemaju radni odnos. Nije jasno čemu ova posebna definicija redovnih studenata samo za ovaj zakon. Možda zato da se izrijekom ne spominju izvanredni studenti?

Zakon o studentskom radu ima prednosti i mane te otvara nova pitanja

Zakon definitivno uređuje studentski rad i osigurava veća prava studentima te se po prvi puta uvjetuje ostvarivanje prava na studentski rad. Također, propisuju se kazne za kršenje, nadležnost inspektorata i zaštitni mehanizmi od iskorištavanja studentskog rada nauštrb radnika s ugovorom o radu. Međutim, izvanrednim studentima se čini medvjeđa usluga što bi im dugoročno moglo otežati situaciju na tržištu rada. Također, zapanjujuće je da se podiže naknada za posredovanje na nagovor studentskih zborova samo kako bi sebi osigurali novac i moć, a nauštrb studenata i poslodavaca. Nije naodmet za napomenuti kako je ovime propušteno regulirati učenički rad.

Ono što otvara najviše pitanja jest hoće li se nova prava provoditi u praksi. Primjerice, hoće li poslodavci nuditi, a studenti pristajati, na rad za satnicu manju od minimalne, naknadu za putni trošak ili toplo jelo i sl. Također, podosta je nejasno kako će se elektronički ugovori provesti u praksi – kakav će biti proces, tko će raditi tehnička rješenja, hoće li biti jedno rješenje ili će svaki SC razvijati svoje rješenje. Iako se ovim Zakonom definira podosta toga, otvaraju se nova otvorena pitanja koja će  vjerojatno trebati naknadno regulirati u budućnosti.

Objavio

Marko

Geek, optimist, doer. Business student interested in digital, finance, business, tech, design and media with a bunch of ideas.

One thought on “Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.