Uvijek volim pogledati u kojem se smjeru razvijaju e-usluge i sustav e-Građani s obzirom na to da sam imao prilike dati svoj doprinos u samom početku razvoja projekta i stranica gov.hr. Neki podaci o korištenosti sustava objavljuju se ažurno na data.gov.hr pa evo što kažu o korištenosti sustava u razdoblju od tri godine.
Prema podacima, od 10. lipnja 2014. kada je sustav e-građani pušten u javnu uporabu do 1. svibnja 2017. godine, 402.393 građana ulogiralo se u sustav. U odnosu prema broju stanovnika, svega 9,3% svih stanovnika Hrvatske koristi sustav e-Građanin nakon tri godine postojanja (trenutno je 98% svih kućanstava pokriveno s broadband pristupom internetu)
Dostupno 35 e-usluga, e-dnevnik najpopularniji
Trenutno se u sustavu e-Građani nalazi 35 e-usluga. Usluge koje je najveći broj korisnika koristio (preko 140.000 jedinstvenih korisnika) su osobni pretinac kroz koji korisnicima dolaze obavijesti od strane državnih tijela, e-Matice za ispis dokumenata poput rodnog lista, HZMO usluga o uplatama u mirovinski sustav te e-usluge MUP-a za ispis potvrde i izmjene boravišta i slično.
Uz navedene usluge koje su brojčano najposjećenije, najučestalije se koristi usluga e-Dnevnika kojeg koriste roditelji, učenici i profesori za izostanke i ocjene u školama. Oni koji su koristili uslugu e-Dnevnika, u prosjeku su ga otvorili 18 puta što je daleko najviše naprema drugim uslugama.
| Naziv usluge | Broj korisnika | Broj prijava | Prijava po korisniku |
|---|---|---|---|
| Osobni pretinac | 289.817 | 3.407.288 | 12 |
| e-Matice | 219.478 | 684.270 | 3 |
| HZMO el. zapis | 157.388 | 709.743 | 5 |
| e-Usluge MUP-a | 144.904 | 340.645 | 2 |
| e-Dnevnik | 45.630 | 840.045 | 18 |
Izvor: data.gov.hr
Najviše korisnika e-usluga u Gradu Zagrebu, najmanje u Ličko-senjskoj županiji
Također, dostupni su podaci o broju korisnika po županiji. Tako 80% svih korisnika dolazi iz 10 županija, i to iz: Grada Zagreba (31%), Primorsko-goranske (8%), Splitsko-dalmatinske (8%), Zagrebačke (7%), Osječko-baranjske (6%), Istarske (6%), Varaždinske (4%), Sisačko-moslavačke (3%), Vukovarsko-srijemske (3%) i Međimurske županije (3%).
No kada se broj korisnika po županiji usporedi s brojem stanovnika u županiji, doznaje se da stanovnici Grada Zagreba (16%), Primorsko-goranske županije (11%) i Istarske županije (11%) brojčano najviše koriste sustav e-Građanin. Prosječan udio stanovnika po županijama koji koriste sustav e-Građanin iznosi 7 posto.
Što se tiče načina prijava, u sustav e-Građanin danas se može prijaviti sa 16 različitih servisa što je poprilično povećanje s početna dva načina (ePASS i AAI@Edu). Iako postoji veliki broj načina za prijavu, 80% korisnika koristi Finin ePASS, token Zagrebačke banke i AAI@Edu račun za prijavu.
ePASS izdaje Fina i uobičajen je način prijave u e-Građanin. Međutim, AAI@EduHr imaju samo studenti i profesori u visokom obrazovanju te trenutno postoji 879.158 takvih e-identiteta, a svega 5% njih je iskoristilo svoj AAI@EduHr račun za prijavu u e-Građanin. U slučaju banaka, 23% korisnika logira se uz pomoć bankovnog tokena ili tokena Hrvatske pošte, a najviše korisnici Zagrebačke banke zbog broja klijenata.
Institucije napreduju, ali građani nisu spremni ili nisu informirani
Nakon tri godine postojanja sustava e-Građani i navedenih podataka, može se zaključiti sljedeće:
- Svega 9% stanovnika koristi e-Usluge države, a razlog tome može se tražiti u neinformiranost o postojanju usluga ili njihovoj korisnosti te u kompleksnom korisničkom sučelju (bad UI/UX).
- Najviše stanovnika Grada Zagreba koristi e-usluge (preko 15%), a slijede Istarska i Primorsko-goranska županija s 11 posto.
- Od e-usluga, najviše se koristi osobni pretinac te eMatice, e-usluge HZMO-a i MUP-a
- Najveću frekvenciju korištenja ima usluga e-Dnevnik s 18 otvaranja po korisniku
- Najveći broj korisnika koristi Finin ePASS za prijavu
Svojedobno sam bio pisao o tome kako e-Država funkcionira u Estoniji, koje su usluge dostupne i na koji se način one koriste. Iako se čini da razvoj e-usluga i njihovo integriranje u sustav e-Građani napreduje, čemu pridonosi činjenica da je nedavno uvedena usluga podizanja potvrde o nekažnjavanju, ono što zabrinjava je jako mali broj građana koji koristi te usluge (svega 9 posto!) i upitna spremnost na korištenje takvih usluga.
Stoga, osim tehničke povezanosti i mogućnosti korištenja, očito će biti potrebno poraditi na informiranosti i edukaciji, ali i na jednostavnosti korištenja i dizajnu portala. Inače, ovim će nam korakom trebati mnogo vremena kako bi dostigli značajniji udio stanovnika koji komunicira s državnim institucijama putem interneta, a kamo li da govorimo o ponekom zatvaranju šaltera.
