Godina 2020. bila je vrlo specifična u svakom pogledu zbog pandemije Covid-19 pa tako i za studentski rad. Podaci Porezne uprave pokazuju kako se znatno povećao broj studenata koji ne radi i to za 75% naspram 2019. godine.
Dok većina ne radi, 108 studenata zaradilo je nikad većih 70.000kn godišnje (cca 5.800kn mjesečno).
Gotovo polovica studenata nije radila zbog koronakrize
Zbog povećanja broja studenata koji ne radi, gotovo pola studentske populacije nije imalo priliku za radom u 2020. godini. Podaci za 2020. godinu uspoređeni su sa analizom iz 2019. godine.
Veliki skok studenata koji zarađuju više od 63.000kn godišnje
Istodobno, za 60% povećao se broj studenata koji zarađuju preko drugog praga od 63.000,00kn godišnje ili 5250kn mjesečno. Najviše su dakle nastradali uobičajeni studentski poslovi s obzirom da se smanjio broj studenata koji su zarađivali ispod 63.000,00kn i ispod 15.000,00kn godišnje i to za 27 posto.
U 2020. najviše nastradali mali studentski poslovi
Kako se najviše smanjila grupa studenata s najmanjim zaradama, za pretpostaviti je kako su najviše nastradali mali, uobičajeni, povremeni studentski poslovi, a preživjeli oni koji su “stalni”, odnosno koji imaju više obilježja trajnih poslova. Što je diskusija za sebe u sklobu Zakona o obavljanju studentskih poslova, ali i o samoj naravi studentskih ugovora.
Ovo je također prvi puta da je broj studenata koji radi zabilježio pad u zadnje 4 godine (od kada pratim) i to za 27 posto. Međutim, iako je pao broj studenata koji radi, prosječna godišnja zarada ostala je ista – nešto manje od 12.000kn u prosjeku.
Smanjene i ukupne studentske zarade
Iznos studentskih zarada također se smanjio za 27% te je to prvi pad studentskih zarada u zadnje 4 godine (od kada pratim). Studenti su tako zaradili 1,02 milijarde kuna, manje nego 2017. godine.
Manje studenata zaradilo je više
Zanimljivo, dok su prosječne studentske zarade do prvog praga pale 7% te iznosile 5.800,00kn godišnje, ostvarene prosječne godišnje zarade do drugog praga rasle su za 4%, a one iznad drugog praga rasle su za 2 posto.
Pojednostavljeno, oni koji su zarađivali najmanje, u 2020. godini zaradili su još manje, a oni koji su zarađivali više – zaradili su još više u 2020. godini te povećali nejednakost studentskih zarada.
Tako je 65.000 studenata u 2020. godini s najmanjim godišnjim zaradama uprihodilo 5800kn godišnje – koliko je 109 studenata zaradilo u jednom mjesecu iste godine.
Studentski rad u 2020. i dalje netransparentan
Podaci o tome gdje su studenti zaradili svoje plaće nisu dostupni jer Studentski centri ne objavljuju takve podatke. Međutim, za pretpostaviti je kako su više zarade ostvarene u IT industriji te možda dostavom hrane i piće, a da su najviše pali poslovi u turizmu.
Bitno je za napomenuti kako se drugi prag mijenjao u 2020. godini. Tako je drugi prag za oporezivanje na godišnjoj razini 2019. godini iznosio 60.600,00kn, a u 2020. godini iznosio je 63.000,00kn godišnje. Također, u 2020. godini ponovno je povećana minimalna studentska satnica.
Na znanje
Porezna uprava još uvijek ne diferencira između studentskog i učeničkog rada zbog čega se iznesene brojke ne odnose isključivo na studente već sadrže i učenički rad. Međutim, analiza je napravljena uz pretpostavku da je sav ostvareni rad došao od studenata jer je studentski rad češći od učeničkog.
