Civilno društvo podosta je opširan pojam, ali njegova se struktura može odrediti. Prvi okvir u definiranju daje međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja definira civilno društvo kao “arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese”.
Ono što je bitno da se takvim organizacijama ili akcijama pristupa dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih organiziranih oblika. Međutim, skupine koje nisu formalizirane u neki od oblika nisu evidentirane ovom analizom.
Organizacije civilnoga društva
Tako u demokratskom društvu gdje postoji javni sektor (država) i privatni sektor (tržište), postoji i, treći, građanski sektor (civilno društvo). Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj, “Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj“, autori Gojko Bežovan i Mladen Ivanović, u RH pod civilno društvo spadaju sljedeće organizacije:
- Zaklade
- Udruge
- Političke stranke
- Vjerske zajednice
- Sindikati
- Udruge poslodavaca
Struktura civilnog društva
Uvidom u registre i evidencije tih organizacija na data.gov.hr dolazi se do sljedeće strukture civilnog društva u RH:
Organizacija | Broj organizacija | Relativni udjel | Stanje na dan |
Udruge | 51.985 | 97,80% | 6. lipnja 2017. |
Sindikati | 658 | 1,24% | 6. studenog 2015. |
Zaklade | 209 | 0,39% | 6. lipnja 2017. |
Političke stranke | 164 | 0,31% | 6. lipnja 2017. |
Udruge poslodavaca | 84 | 0,16% | 6. studenog 2015. |
Vjerske zajednice | 54 | 0,10% | 6. lipnja 2017. |
Ukupno | 53.154 | 100,00% |
Prema navedenom, civilno društvo u Hrvatskoj tvori 53 tisuća organizacija, a najviše udruge – gotovo 98 posto. Slijede sindikati, zaklade i političke stranke, a najmanje udruge poslodavaca i vjerske zajednice. S obzirom na strukturu, nije ni čudno da se u javnom prostoru najčešće misli na udruge, kao organizacijski oblik, kada se govori o civilnom društvu, ali ono je puno šire od samih udruga.
Korišteni izvori:
- Registar udruga,
- Evidencija vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj,
- Zakladna knjiga,
- Registar političkih stranaka Republike Hrvatske
- Popisi sindikata
- Popis udruga poslodavaca
Struktura civilnog društva rezultat je istraživanja diplomskog rada “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.
2 odgovora na “Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj”
[…] sam pisao o strukturi civilnog društva te kako 98% civilnog društva čine udruge. Također sam naveo kako rast broja udruga, a time i […]
[…] Izvor podataka: https://markobozac.com/analiza/struktura-civilnog-drustva […]