Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bankovni račun, nešto što nam se danas čini tako banalno dok plaćamo svojim mobilnim uređajem proizvode u trgovini. Uzimajući ga zdravo za gotovo, zaboravljamo da postoje osobe koje nemaju svoj vlastiti bankovni račun. Riječ je o financijski isključenim osobama. Prema Federal Deposit Insurance Corporation (listopad 2014. godine), radi se uglavnom o američkim kućanstvima s niskim dohotkom, mladima i nezaposlenima. Uz financijski isključene, istraživanje navodi “Underbanked” kućanstva, tj. one koji imaju loš pristup uobičajenim financijskim uslugama koje nude banke. Razlog tome su uglavnom jezične barijere (imigranti), velika udaljenost od financijske institucije, nepovjerenje u banakomate ili su pak starije osobe koje zbog vlastitih slabosti ne mogu konzumirati usluge. Kada je riječ o brojkama, underbanked čini 20 posto stanovnika SAD-a dok je financijski isključenih 8 posto, a financijski uključenih 67 posto stanovnika.

Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Na čemu se može zasnivati ekonomski razvoj

U načelu se mogu prepoznati tri modela razvoja na kojima se može zasnivati ekonomski rast zemlje. Modelu kojemu će se neka zemlja prikloniti ne ovisi samo o političkoj volji već i o fazi razvoja njenog društva, prirodnim bogatstvima te općenito njezinom povijesnom naslijeđu.

Ekonomski razvoj zemlje može se zasnivati na:

1. Tradicionalnim faktorima proizvodnje

  • Razvoj se temelji na radu, zemlji i kapitalu
  • Čest kod nedovoljno razvijenih zemalja
  • Zemlje se natječju u raspoloživim faktorima proizvodnje. Uglavnom neobrazovanom radnom snagom i prirodnim resursima
  • Poduzeća konkuriraju cijenama (što niže, to bolje)
  • Prodaju se osnovni i jednostavni proizvodi s niskom produktivnošću zbog čega dolazi do niskih plaća radnicima
  • Konkurentnost se temelji na makroekonomskoj stabilnosti, dobrom funkcioniranju javnih i privatnih institucija te infrastrukturi

2. Intenzivnom investiranju

  • Tipična za fazu industrijskog razvoja s visokim industrijskim rastom
  • Stvaraju se efikasniji proizvodni procesi
  • Povećava se složenost i kvaliteta proizvoda
  • Konkurentnost se povećava visokim obrazovanjem i obučavanjem, efikasnim tržištem i tehnološkom spremnošću

3. Inovacijama

  • Proizvode se efikasna i softificirana tehnološka rješenja
  • Temelji si na istraživanju i razvoju (R&D-u) koji stvara inovativne proizvode
  • Kontinuirano se obučava radna snaga da bi se dosegnuo odgovarajući intelektualni kapital
  • Poduzeća konkuriraju niskim troškovima, ali zahvaljujući visokoj produktivnosti, a ne troškovima faktora
  • Konkurentnost temelje na najnovijim znanjima, inovativnosti i rastu produktivnosti što dovodi do ukupnog prosperiteta
Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

IMD-ovih 10 zlatnih pravila za ekonomski razvoj

International Institute for Management Development (IMD), jedna od vodećih poslovnih škola koja se nalazi u Švicarskoj, izdaje World Competitivness Yearbook – godišnjak o konkurentnosti zemalja. Kroz svoju analizu konkurentnosti država, došli su do 10 zlatnih pravila za današnju konkurentnost država, odnosno njihov ekonomski razvoj (IMD, 2006).

10 zlatnih pravila za konkurentnost i razvoj država:

  1. Stvoriti stabilan i predvidljiv zakonodavni okoliš.
  2. Raditi na fleksibilizaciji ekonomske strukture.
  3. Investirati u tradicionalnu infrastrukturu i infrastrukturu visoke tehnologije
  4. Promovirati privatnu štednju i domaće investicije.
  5. Razviti agresivnost na međunarodnom tržištu isto kao i privlačnost za direktna strana ulaganja.
  6. Fokusirati se na kvalitetu i transparentnost u vladi i administraciji.
  7. Održavati proporcionalan odnos u kretanju razine nadnica, produktivnosti i oporezivanja.
  8. Zadržati socijalni mir smanjenjem dispariteta nadnica i jačanjem srednje klase.
  9. Intenzivno investirati u obrazovanje, posebno srednjoškolsko, a također i doživotno učenje radne snage.
  10. Uravnotežiti odnos između ekonomije lokacijske blizine i globalizacije da bi se osiguralo stvaranje bogatstva, očuvanjem vrijednosnog sustava koji građani zaslužuju.
Kategorije
Politics

Dnevnik.hr o Vladinom Odjelu za online komunikaciju

Oni su zaslužni da je Vlada Republike Hrvatske proglašena najkomunikativnijom vladom na svijetu. Ekipa Dnevnik.hr-a vam otkriva vladin tim za Facebook, Twitter, YouTube…

Izvor: Dnevnik.hr (21.9.2012.)

Ana Urlić, Tomislav Korman, Fran Kušeta i Marko Božac su mladi ljudi koji se brinu za imidž Vlade kada su u pitanju društvene mreže i komunikacija s građanima. Odmah smo ih pitali kako su ih u Vladi pripremili za intervju? ‘Imali smo kratki brifing sa savjetnicom i međusobno smo se dogovorili, ali kako komuniciramo toliko s javnošću, onda nam nije bio problem pripremiti se’, kaže Tomislav Korman, glavna osoba u ekipi.

Ovi obrazovani, mladi kreativci rade punom parom. No tko pazi da, kada je u pitanju predstavljanje Vlade na društvenim mrežama, njihova kreativnost ne ode predaleko? ‘Međusobno pazimo jedni na druge, konzultiramo se. Znamo granice u kojima možemo biti kreativni’, kaže Fran, inače brucoš na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Tim za društvene mreže Vlade RH (Foto: Dnevnik.hr) - 4

‘Paklene’ smjene

Na Facebooku na dan objave 100-tinjak postova i odgovora, a na Twitteru 30-ak. Kažu, u svemu je bitna dobra organizacija. ‘Podijeljeni smo u smjenama i sve je organizirano do detalja. Najgori su, naravno, radni dani. Recimo ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, naravno kad su sjednice Vlade. Možda je nedjelja opuštenija kada imaš par minuta za opustiti se, ne gledati u kompjutor i tipkati’, kaže Ana, koju još malo dijeli od diplome magistrice diplomacije.

Nisu svi članovi SDP-a

Možda se pitate kako su ovako mladi ljudi došli do ovog zanimljivog, ali i vrlo odgovornog posla. ‘Svi smo radili u kampanji pa smo onda nakon toga taj rad prebacili na Vladu’, kaže Tomislav. Tomislav i Ana su članovi SDP-a, dok Fran i Marko nisu niti u jednoj stranci.

Posao iz snova?

Svjesni su da im mnogi zavide na ovom kreativnom poslu, a pomalo i činjenici da su plaćeni da stalno budu na Facebooku, YouTubeu, Twitteru. ‘To je vrlo odgovoran posao. Mi smo online gotovo 13 sati na dan, sedam dana u tjednu. Dostupni smo za razgovore s građanima i to je nekad stvarno jako težak posao’, pojašnjava Tomislav i dodaje kako nije istina da svi primaju plaću oko 6.000 kuna. ‘Prosjek naših plaća je nešto više od 4.000 kuna, što u stvari i nije velik iznos s obzirom na to da radimo sedam dana u tjednu, po 13 sati svaki dan’, kaže Tomislav koji dodaje da je on jedini od njih stalno zaposlen i da ima plaću od 6.700 kuna. ‘Ja sam državni službenik, a moja je plaća 6.700 kuna. Fran je donedavno volontirao, a prvu plaću je dobio tek u vrijeme praznika. Marko je student i radi na studentski ugovor, a Ana će uskoro magistrirati i radi na Ugovor o djelu’, pojašnjava Tomislav.

Rad, rad i samo rad

Svojim gadgetima su neprestano okruženi. U rukama stalno imaju neki smartphone, laptop ili iPod pa i nedjeljni ručak nerijetko završi – tipkanjem. ‘Doma znaju da smo mladi, ambiciozni, da želimo raditi, tako da nema problema oko toga’, kaže Tomislav.

Tim za društvene mreže Vlade RH (Foto: Dnevnik.hr) - 8
Tim za društvene mreže Vlade RH i ekipa Dnevnik.hr-a (Foto: Dnevnik.hr)

Ova se mlada ekipa brine samo o Vladinim službenim stranicama na društvenim mrežama, no ako treba, pomažu i ministrima. ‘Ministri sami odlučuju hoće li nastupiti na nekoj društvenoj mreži. Tako imamo ministra Mrsića koji je dostupan i na Twitteru i na Facebooku, aktivan je i ministar Arsen Bauk i ministar Ranko Ostojić’, kaže Marko, student 2. godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. ‘Razumiju da se radi o vrlo dobrom poslu i pristaju nam pomoći kada nam trebaju neki materijali za Facebook. Oduševljeni su. Ali tehnički… Evo baš sam nedavno potpredsjednici Opačić instalirao aplikacije na iPad. (Je li zadovoljna kako joj rade?) – Pa mislim da je!’, kaže Tomislav.

Tweetup s premijerom, Facebook chat….

Ana, Fran, Marko i Tomislav dio su ekipe koja je organizirala i prvi tweetup s premijerom na kojem su twiteraši mogli izravno postavljati pitanja na koja je premijer odgovarao. Kažu da su na to posebno ponosni. ‘Imamo veliku podršku premijera. On nam je i dao priliku da radimo ovaj posao. I taj Tweetup, odnosno druženje s Twitter korisnicima i Facebook chat bili su veliki projekti i stvarno smo ponosni na to’, kaže Tomislav koji sate i sate provodi sa svojim kolegama. I u poslu i u druženjima. ‘Jako sam zadovoljna našim zajedničkim druženjima. I s obzirom na to da smo 24 sata na dan praktički zajedno online u svemu već smo i više od prijatelja, već smo postali poput obitelji’, kaže Ana.

Najkomunikativnija vlada na svijetu

Na jedan rezultat su jako ponosni. ‘Prema istraživanju jedne švicarske agencije sa sjedištem u SAD-u najkomunikativnija smo Vlada na svijetu! Prvi smo po interakciji sa svojim korisnicima na Twitteru, a na Facebooku smo među najkomunikativnijim Vladama u smislu da imamo veću komunikaciju, pa čak i od Barcka Obame i Bijele kuće.’, ponosno kaže Tomislav.

Otkrivaju bi li HDZ-u vodili društvene mreže

Otkrili su nam i bi li pristali, za dobar novac, HDZ-u voditi društvene mreže. ‘Za lovu se ne mogu prodati ideali’, kaže Fran koji nije član niti jedne stranke. ‘ Neće HDZ na vlast’, kaže Tomislav, član SDP-a. ‘Vjerujemo u to što radimo i to je to’, kaže student Marko, koji nije član niti jedne stranke.

Ovi mladi ljudi dio su prave revolucije na društvenim mrežama kada je u pitanju vrh hrvatske politike. ‘Imamo jedan cilj, a to je potaknuti građane da se uključe sa svojim prijedlozima i idejama kako bi pomogli radu Vlade i kreiranju kvalitetnih zakona. To je poanta svega ovoga što mi radimo’, kažu Ana, Marko, Tomislav i Fran.

Tim za društvene mreže Vlade RH i novinarka Darija Brnović (Foto: Dnevnik.hr) - 6
Kategorije
Ekonomija, finacije i porezi

Vladina predviđanja i kretanje BDP-a 2001-2009

Vladina predviđanja i kretanje BDP-a 2001-2009
Vladina predviđanja i kretanje BDP-a 2001-2009

Pitate se zašto? Pa odgovor je vrlo jednostavan: samoispunjavajuće proročanstvo. Vlada nikada ne predviđa negativnu stopu kretanja BDP-a jer bi to jednostavno pridonijelo još većem padu gospodarstva. Ukoliko se procijeni pozitivan rast BDP-a on bi se mogao ispuniti čisto zbog samoispunjavajućeg proročanstva. Takve procijene nose i informacijski paket.

Kategorije
Edukacija

Državna matura u kratkim crtama

Uoči svakojakih žalopojki kojih se može naći po Facebooku, Twitteru i portalima osjećam se izazvanim napisati sljedeće. Inače, student sam, polagao sam državnu maturu (2. generacija) na kraju svojeg srednjoškolskog obrazovanja. And you know what? It was great.

Kategorije
Data Analytics

Neki učenici vole školu.

Danas u RTL Danas objavljen je prilog pod naslovom “Zašto hrvatski učenici mrze školu?” te imam potrebu reći kako ovakvo etiketiranje nije dobro, a još manje točno.

Pred godinu i pol dana, kao maturant u svojoj srednjoj školi Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu, proveo sam istraživanje među učenicima svih razreda. Istraživanje mi je bilo potrebno kako bih napravio istraživački/znanstveni rad za smotru učeničkog stvaralaštva “Eureka” o kojoj sam ranije pisao. Rezultati su pokazali kako učenici ne mrze svoju školu već da su poprilično zadovoljni njome. Prilažem graf koji prikazuje odgovore na pitanje na to kako  im se čini škola, tj. kojom ocjenom bi ocijenili školu.

Kategorije
Youth

PartnerSHIP for EU: Centri za mlade

Tijekom 2011. godine sudjelovao sam na projektu PartnerSHIP for EU kojeg je organiziralo Vijeće Mladih Istarske Županije i udruga ZUM u suradnji s Vijećem mladih grada Barcelone. Nakon edukacije slijedilo je studijsko putovanje u Barcelonu gdje smo pručavali njihovu politiku za mlade. Jedan od mojih tekstova koji je završio u publikaciji opisuje Opservatorij kao dio institucionalnoga okvira politika za mlade u Barceloni. Tekst koji slijedi  izvoran je, nije prošao lekturu

Kategorije
Youth

PartnerSHIP for EU: Opservatorij

Tijekom 2011. godine sudjelovao sam na projektu PartnerSHIP for EU kojeg je organiziralo Vijeće Mladih Istarske Županije i udruga ZUM u suradnji s Vijećem mladih grada Barcelone. Nakon edukacije slijedilo je studijsko putovanje u Barcelonu gdje smo pručavali njihovu politiku za mlade. Jedan od mojih tekstova koji je završio u publikaciji opisuje Opservatorij kao dio institucionalnoga okvira politika za mlade u Barceloni. Tekst koji slijedi  izvoran je, nije prošao lekturu