Zatvorenička dilema u slaganju vladajuće većine

Nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2015. godine dogodila se situacija da nitko od prve tri stranke, po broju dobivenih mandata, nije mogla samostalno sastaviti parlamentarnu većinu. Jedino rješenje je postizborna koalicija ili parlamentarna podrška između dvije stranke koja bi nadglasala treću. S obzirom na to, riječ je o tipičnom primjeru iz teorije igara, tj. o zatvoreničkoj dilemi. Zatvorenička dilema primjer je igre u kojoj dva savršeno racionalna igrača izabiru ne surađivati iako to vodi nepoželjnom ishodu za oba igrača, a zapravo bi rezultat za oba igrača bio bolji da surađuju.

Kao brzi uvod, evo primjera (objašnjenje zatvorenikove dileme je u nastavku):

Ako postoje dvije susjedne zemlje, obje imaju izbor: imati oružje ili ne imati oružje. U slučaju da obje odluče (ne) imati oružje, nastaje mir. U slučaju da jedna ima oružje, a druga nema, jedna će pokoriti drugu. Čak kada bi prva odlučila biti bez oružja, ishod (rat ili mir) ovisi o drugoj zemlji i njenoj odluci o oružju. U tom bi slučaju druga zemlja mogla odlučiti da se naoruža i pokori drugu zemlju bez oružja. Dakle, postoje dva igrača s dva izbora i četiri ishoda (kvadranta). Za svaku zemlju je racionalnije biti bez oružja (manje izdataka) i u miru, ali obje se naoružavaju pa nastaje mir. Situacija jednostavno prisiljava obje zemlje da zauzmu poziciju naoružavanja jer bi u suprotnome riskirale svoje uništenje u ratu.

Kako je Most napravio malu zatvoreničku dilemu u slaganju parlamentarne većine

Kako se to može primijeniti na situaciju nakon izbora… Naime, od 151 mandata, potrebno je 76 ruku ili potpisa da bi se izglasao predsjednik #SaborHR ili @VladaRH. Tako imamo @SDPHrvatske, @HDZ001 i @NLMost koji su presudni u ovoj igri. Kako SDP i HDZ neće koalirati međusobno, jedino je rješenje da se Most opredijeli za jednu od dvije preostale stranke i tako čini većinu.

Ova pozicija daje Mostu moć da odluči tko će sastaviti većinu tako da se oni priklone toj, većinskoj, strani. Kako bi donio odluku, Most saziva pregovore s obje strane i poručuje da neće sastaviti Vladu s onima koji odustanu od pregovora. U slučaju da obje koalicije odustanu, slijede izbori. Grafički, ta situacija izgleda ovako:

1. Situacija: Obje koalicije pristaju na pregovore kako bi imale šansu sastaviti većinu s Mostovim nerealnim uvjetima. (žuti kvadrant)
2. Situacija: HDZ ne pristaje na zahtjeve, a SDP pristaje –> SDP pobjeđuje (crveni kvadrant)
3. Situacija: SDP ne pristaje na zahtjeve, a HDZ pristaje –> HDZ pobjeđuje (plavi kvadrant)
4. Situacija: Obje koalicije odbiju pregovarati jer Most ima nerealne zahtjeve, slijede novi izbori. (sivi kvadrant)

Čak da obje koalicije odbiju pregovarati, morale bi to učiniti istovremeno (u dogovoru) jer u suprotnome riskiraju da druga strana ipak pristane na pregovore i izigra prvu.

Na razini pojedine koalicije, racionalno je pristati na Mostove zahtjeve. Kada bi jedna od njih prestala pristajati na njihove zahtjeve, druga koalicija bi dobila u pregovorima i sastavila većinu ili bi barem ishod ovisio o odluci druge koalicije. U slučaju da su novi izbori povoljniji ishod za obje koalicije, obje bi koalicije trebale odbiti Mostove zahtjeve, ali situacija ih tjera da zauzmu poziciju pristajanja na uvjete. U suprotnome, riskiraju da ona druga strana sastavi većinu i u tome se očituje situacija iz zatvoreničke dileme.

S obzirom na to da koalicije mogu međusobno razgovarati, ovo nije čista zatvorenikova dilema jer je jedna od pretpostavka da nema međusobne komunikacije, ali sve ostalo stoji.

Zatvorenička dilema

U primjeru zatvoreničke dileme, dva zatvorenika privedeni su i zatvoreni u istražnom zatvoru zbog zločina. Zatvorenici ne mogu komunicirati međusobno, a tužitelji nemaju dovoljno dokaza za osudu već se tužitelji nada da će zatvorenici priznati svoj zločin. Zatvorenici tako imaju izbor: surađivati s istražiteljima i priznati zločin ili šutjeti i negirati zločin. Ponuda je zatvorenicima sljedeća:

• Ako oboje priznaju zločin, oboje dobivaju 2 godine zatvora
• Ako zatvorenik A prizna, a zatvorenik B negira zločin: A prolazi bez kazne, a B dobiva tri godine zatvora i obrnuto.
• Ako oboje negiraju zločin, oboje će dobiti jednu godinu u zatvoru ili manju kaznu.

Vizualno se ovo može predočiti ovako:

Iz navedenog, za svakog pojedinačnog zatvorenika, racionalno je priznati zločin kako bi dobio kaznu od dvije godine ili prošao bez kazne. U slučaju da negira zločin, može dobiti jednu ili tri godine zatvora. S druge strane, kada bi promatrali što bi bilo racionalnije za oba zatvorenika, oboje bi negirali zločin i dobili jednu godinu kazne. No, kazna bi u slučaju negiranja zločina od strane jednog zatvorenika ovisila o odluci onog drugog zatvorenika jer riskira između jedne i tri godine zatvora. U tom je slučaju za drugog zatvorenika bolje priznati zločin kako bi se izvukao bez kazne pri čemu bi prvi dobio tri godine zatvora. Racionalizirajući svoje odluke, oba zatvorenika donose odluku o priznavanju zločina jer tako imaju šansu za dobiti manju kaznu. Tako se ishod nalazi u sivom kvadrantu gdje svatko dobiva po dvije godine zatvora iako bi dobili najmanje kazne da su oboje negirali zločin.

I to je sva bit zatvoreničke dileme. Da mogu zajedno odlučivati, odlučili bi se za ishod koji je bolji za oba zatvorenika (žuti kvadrant i neigranje zločina). No kako ne mogu komunicirati, donose racionalnu odluku na razini svakog pojedinačnog i priznaju zločin što ih vodi u sivi kvadrant gdje svatko dobiva dvije godine zatvorske kazne.

Evo i videa koji objašnjava zatvoreničku dilemu: