Kategorije
Studentski sustav

Spajanjem SC-a i Zbora možemo dobiti sindikat studenata

Članak je napisan za lipanjsko izdanje novina studenata FPZG-a Global, novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport.

Znate, one (nepoznate) studente koji su (od nekoga) birani na (nekim) izborima da brane (svoje) studentske interese? Možda o njima imate pozitivno, neutralno ili negativno mišljenje, ali činjenica je da se u Hrvatskoj tek pred 9 godina regulirao pravni okvir studentskog zastupanja. Naš je sustav stoga vrlo mlad i navodno bi ubrzo moglo doći do njegove izmjene. Već se duže vremena šuška o tome da bi se Zbor htio financirati postotkom iz SC-ovih prihoda od studentskog rada. Prije ideja o tome da svojim studentskim radom financiramo nepoznat nam rad studentskih predstavnika u Zboru, bitno je upoznat se s inozemnim praksama. U Ujedinjenom Kraljevstvu tako postoji sustav sindikata studenata koji se razvija gotovo 100 godina te je uvelike drukčiji od sustava studentskih zborova.

Sindikat studenata i studentski zborovi

Dok su studentski zborovi u Hrvatskoj strogo predstavničko tijelo studenata koje predstavlja interese studenata pri Sveučilištu i ostalim organizacijama, sindikat studenata je udruga koja predstavlja volju studenata, a vode ju isključivo njeni članovi, tj. studenti. Najbitnije razlike su to što sindikat ima svoju upravu koju čini predsjednik i izvršni direktori. Oni su izabrani na izborima te imaju puno radno vrijeme za koje su plaćeni. Svaki izvršni direktor ime svoje područje za koje je zadužen (edukacija, usluge, udruge i sport) te im u tome pomažu tematski odbori koji okupljaju predstavnike iz svakog područja. Zborovi pak imaju predsjednika, predsjedništvo i skupštinu koju čine izabrani studenti na izborima te nisu plaćeni za svoj rad niti je propisano za što je svaki član Zbora nadležan i nemaju definirano radno vrijeme.

Svako sveučilište ima svoj sindikat studenata dok naši zborovi počinju od svakog fakulteta. Tako se na izborima za sindikat svake godine, na temelju programa, pojedinačno biraju predsjednik i izvršni direktori (najviše dva mandata) na razini sveučilišta, dok studenti u Hrvatskoj svake dvije godine biraju predstavnike i njihove zamjenike na listama na razini fakulteta i sveučilišta.

Sindikat studenata ima predstavnike i zaposlene

Uz upravu, sindikat ima i zaposlene djelatnike i poslovnog direktora koji brinu o poslovanju sindikata. Naime, neki sindikati imaju i po 60 zaposlenika i budžet od 60 milijuna kuna godišnje. Financiraju se pružanjem komercijalnih usluga i novcem kojeg dobiju od Sveučilišta te od nacionalnog sindikata studenata. S druge strane, zborovi nemaju zaposlenike niti se mogu baviti pružanjem usluga i komercijalnih djelatnosti. Njihova uloga je čisto predstavnička, a financiraju se novcem sveučilišta.

Osim u strukturi i ulozi, razlika je i u studentskom udruživanju jer su sva studentska udruženja dio sindikata. Odnosno, svaka grupa studenata može osnovati svoje udruženje ili sekciju unutar sindikata. Udruženje ima svoj budžet i slobodu, a za osnivanje je potrebno pet osoba i popuniti zahtjev te napisati pravilnik. Sindikat im pruža potporu i financiranje, ali zadržava pravo da regulira određena pitanja poput nedopuštanje kockarnicama da sponzoriraju udruženja. Kada je u pitanju Hrvatska, svako studentsko udruženje se uglavnom organizira kao udruga čija je procedura osnivanja i vođenja poprilično stroga, a Zbor nema ingerenciju nad njima. Tako u Zagrebu imamo nekoliko udruga na razini Sveučilišta koje su izrasle u respektabilne organizacije dok u jednom manjem sveučilištu u Nottinghamu (UK) postoji preko 80 aktivnih studentskih udruženja – od studentskih novina i radija do vjerskih udruženja.

Upravljanje studentskim standardnom prepušteno i studentima

Dok sindikati brinu o studentskom standardu i svim studentima pružanjem usluga na razini sveučilišta, kako bi ujednačili kvalitetu na svim fakultetima, zborovi predstavljaju interese studenata pri fakultetima i sveučilištima. No problemi s kojima smo suočeni su očiti – malo tko zna kako zborovi funkcioniraju, tko su njegovi članovi i što rade, a još se manje zna kada su izbori ili kako se kandidirati na njima.

Teško je zamisliti da potpuno primijenimo sustav sindikata zato što imamo poprilično snažne udruge te Studentski centar koji brine o studentskom standardu. Iako, mogli bi spojiti dio SC-a zadužen za studentski standard i studentski zbor čime bi dobili nešto poput sindikata. Bila bi to studentska organizacija čije vodstvo biramo mi, studenti, na temelju programa i rješenja naših potreba s ciljem podizanja studentskog standarda. Tada možemo razmišljati o pravu studentskih predstavnika na naknadu za svoj rad i na zaposlenike koje se brinu o poslovanju takve organizacije, ali i da imaju obvezu raditi npr. 20 sati tjedno na izabranoj poziciji te da svake godine podnesu izvješće svojim biračima, nama studentima.

Autor Marko Božac

Geek, optimist & doer. Ekonomist 🤓 zaokupljen operacijama, inovacijama, digitalnim transformacijama i analizom podataka te zaljubljenik u marketing, komunikacije i dizajn. 📱

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.