Prihod i nejednakost civilnog društva – treba li outliere transformirati?

Prihod civilnog društva dugo nije bio poznat, sve do Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim su uvedene obveze financijskog izvještavanja udrugama. Iako je to bila dodatna obveza za udruge, Registrom neprofitnih organizacija dan uvid u poslovanje najvećeg dijela civilnog sektora (udruge čine 98% civilnog sektora).

U Registru je dostupno gotovo 70.000 financijskih izvještaja od 2013. godine (trenutno do 2016. godine), a obuhvaćene su udruge, savezi udruga, strane udruge i zaklade. Dok je 13.485 organizacija vodilo dvojno računovodstvo, 9.870 organizacija vodilo je jednostavno računovodstvo i time dalo uvid u poslovanje cijelog sektora. Nastavi čitati Prihod i nejednakost civilnog društva – treba li outliere transformirati?

Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj

Civilno društvo podosta je opširan pojam, ali njegova se struktura može odrediti. Prvi okvir u definiranju daje međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja definira civilno društvo kao “arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese”.

Ono što je bitno da se takvim organizacijama ili akcijama pristupa dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih organiziranih oblika. Međutim, skupine koje nisu formalizirane u neki od oblika nisu evidentirane ovom analizom. Nastavi čitati Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj

Udruge najviše ciljaju opću populaciju i sportaše, a povećava se broj nišnih udruga

Ovaj blogpost dio je diplomskog rada pod nazivom “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.

U sklopu diplomskog rada analizirao sam podatke iz Registra udruga (stanje na dan 6. lipnja 2017. godine). Osim osnivanja udruga po godinama iz prošlog blogposta, analizirane su i ciljane skupine u društvu koje te iste udruge pokrivaju. Nastavi čitati Udruge najviše ciljaju opću populaciju i sportaše, a povećava se broj nišnih udruga

U Hrvatskoj se otvara sve manje novih udruga

Ovaj blogpost dio je diplomskog rada pod nazivom “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.

Predmet mojeg diplomskog rada je poslovanje organizacija u Republici Hrvatskoj koje su nastale na temelju slobode udruživanja, poznato pod imenom organizacija civilnog sektora. Cilj diplomskog rada bio je utvrditi stanje civilnog društva u Republici Hrvatskoj uz tezu da se civilno društvo može promatrati kao zasebna industrija. Iako u civilni sektor, uz udruge, spadaju sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, zaklade i vjerske zajednice (Bežovan, G., Ivanović, M., Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj.), udruge su uvjerljivo najbrojnije organizacije civilnog sektora s gotovo 98 posto. Nastavi čitati U Hrvatskoj se otvara sve manje novih udruga