Financijski rječnik: Godinu dana vođen projekt s 14 osoba

Tijekom 2014. godine vodio sam jedan od meni najdužih projekata, a nikada nisam o tome napisao blogpost. Vrijeme je da ispravim tu grešku – godinu dana nakon njegovog završetka.

Krajem, 2013. godine kao član Financijskog kluba, udruge studenata na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (čiji sam bio i predsjednik u akademskoj godini 2014./15.) dobio sam zadatak od tadašnje predsjednice da vodim projekt s 14 ljudi. Naime, poduzeće Bisnode, vodeći proizvođač pružatelja informacija i podataka o poduzećima, kontaktirala je Financijski klub s prijedlogom projekta izrade Financijskog rječnika.

Započelo je s idejom izrade knjižice “economics or finances for dummies”, edukativni sadržaj iz ekonomije koji bi bio namijenjen osobama bez formalnog obrazovanja iz tog područja. Cilj je bio educirati osobe koje imaju neki oblik svoj biznisa, one koji tek žele pokrenuti svoj biznis te studente koji ne studiraju na ekonomiji. Nastavi čitati Financijski rječnik: Godinu dana vođen projekt s 14 osoba

e-Estonia: Digitalno društvo

Estonija se često spominje kao jako dobar primjer e-uprave. Njih sustav, e-Estonija, omogućuje nekoliko stotine javnih usluga građanima putem interneta. Omogućavanjem e-glasovanja, došlo je do porasta izlaznosti mlađih birača do 30. godine. Neki od izazova s kojima se susreću su sigurnost, a olakotna im je okolnost to što Estonija nema veliki broj stanovnika što im omogućava bržu i efikasniju evidenciju e-identiteta s čime danas i UK ima problema.

Još neke od značajnijih e-usluga je otvaranje poduzeća putem interneta. Vode se načelom da se samo tri puta u životu moraju fizički pojaviti u nekom od tijela državne uprave, kada se netko rodi, kada sklope bračnu zajednicu i kada netko umre. Sve ostalo moguće je obaviti putem interneta, od upisa djece u vrtić pa sve do kupnje grobnog mjesta.

Podaci su prikupljeni prilikom rada na sustavu e-Građani u 2013. godini.  Nastavi čitati e-Estonia: Digitalno društvo

5 aplikacija za na put

Evo me u Ujedinjenom kraljevstvu. Oduvijek sam htio ići u UK i ovo mi je zapravo drugi posjet UK-u, ali prvi put da sam u Londonu. No ono što je posebno ovaj put – putujem sam. Ovih 5 aplikacija za na put mi je jako pomoglo u toj situaciji.

Kada idem na takva duža putovanja u inozemstvo, uvijek se otvore neka tehnička pitanja. Kada treba doći na aerodrom? Na koji terminal? Gdje pokupiti prtljagu? Koji prijevoz koristiti za odlazak s aerodroma? Koji je točni bus ili vlak i na kojoj stanici izaći? Nastavi čitati 5 aplikacija za na put

Financijski klub deset godina živi za studente – Intervju

Financijski klub: Trenutnom se vodstvu Financijskog kluba — veoma aktivne studentske udruge s Ekonomskog fakulteta koja je proslavila čak deset godina postojanja, bliži kraj mandata. Predsjedništvo Kluba čine Ana Mijić i Marko Božac, studenti četvrte godine EFZG-a, smjer poslovna ekonomija, te Bruno Besek, student četvrte godine EFZG-a, smjer ekonomija.

Izvor: studentski.hr  Nastavi čitati Financijski klub deset godina živi za studente – Intervju

Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Poljoprivrednici su vrlo heterogena skupina s različitim veličinama zemljišta, razine proizvodnje, proizvodne sposobnost, razine mehanizacije i stručnosti. Međutim, svi oni dijele ograničenu mogućnost pristupa potrebitim financijskim uslugama za svoje poljoprivredne djelatnosti, ali i ukupnih troškova kućanstva. Naime, ukoliko govorimo o poljoprivredi, vrlo često je riječ o pojedincima koji zapošljavaju radnike ili cijelim obiteljima koji žive udaljeno od urbanih sredina. Za razliku od industrijskog postrojenja ili tercijarnih djelatnosti, poljoprivreda nerijetko zahtjeva prilagođeni životni stil i jedini izvor prihoda je poljoprivreda. Ukoliko govorimo o financiranju, nerijetko se podrazumijeva financiranje same djelatnosti, ali i životnih troškova koji prate bavljenje poljoprivredom. Nastavi čitati Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Vlasnička struktura i javni interes

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pravila su jednaka za sve, interesi su ti koji su drukčiji.

Država, tj. politika ostvaruje određene društvene ciljeve kroz pružanje javnih dobara i usluga. Počevši s uzgojem hrane pa do državnih rudnika, brodogradilišta, telekoma, željeznica, poštanskih usluga, kazališta, obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, vodoopskrbe, nacionalne obrane i obavještajnih službi. Država je uglavnom uvijek pokretala industrije za čiji je razvoj bilo potrebno znatno početno ulaganje zbog toga što nije bilo moćnijeg i bogatijeg “igrača” u društvu. Tako primjerice vidimo i danas tko je (donedavni) vlasnik HEP-a, brodogradilišta, INA-e, HŽ-a, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja, Jadrolinije, Hrvatskog telekoma, Hrvatske pošte… Sva navedena poduzeća su započela u svojoj povijesti kao instrument politike za ostvarivanje specifičnih potreba i nitko ih drugi nije mogao ostvariti zbog manjka moći i novca. Politika je tako imenovala i razrješavala nadzorne odbore i uprave ovisno o svojim politikama i zacrtanim ciljevima. Imenovanje od strane “politike” nije idealno. Mogu se naći primjeri kada su imenovani direktori stavili svoj interes ispred interesa kompanije koju vode ili interesa politike koja ga je imenovala. Mnogo ovisi zapravo o političkoj ekonomiji, tj. o samom mehanizmu imenovanja i razrješenja te samoj ovisnosti o politici. Nastavi čitati Vlasnička struktura i javni interes

Radim od prvog dana studija

Članak je objavljen u Večernjem listu 23. travnja 2015. godine u suradnji s Financijskim klubom i Hrvatskom poštanskom bankom

Piše Marko Božac, Ekonomski fakultet u Zagrebu, član Predsjedništva studentske udruge Financijski klub

 Studirati? Da! Raditi i studirati? Dobiti radno iskustvo tijekom studiranja? Stigne li se raditi i studirati? – hm! To su neka od najčešćih studentskih pitanja od početka pa do kraja studentskog života. Tijekom studija dio studenata i studentica iskoristi priliku te pronađe studentski posao ili praksu. Ostali čekaju svoje posljednje godine fakulteta ili završetak studija. Odluka o prvom radnom iskustvu ovisi o izboru svakog od nas, našem slobodnom vremenu, fakultetu, interesima i i ekonomskom položaju.

Nastavi čitati Radim od prvog dana studija

Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bankovni račun, nešto što nam se danas čini tako banalno dok plaćamo svojim mobilnim uređajem proizvode u trgovini. Uzimajući ga zdravo za gotovo, zaboravljamo da postoje osobe koje nemaju svoj vlastiti bankovni račun. Riječ je o financijski isključenim osobama. Prema Federal Deposit Insurance Corporation (listopad 2014. godine), radi se uglavnom o američkim kućanstvima s niskim dohotkom, mladima i nezaposlenima. Uz financijski isključene, istraživanje navodi “Underbanked” kućanstva, tj. one koji imaju loš pristup uobičajenim financijskim uslugama koje nude banke. Razlog tome su uglavnom jezične barijere (imigranti), velika udaljenost od financijske institucije, nepovjerenje u banakomate ili su pak starije osobe koje zbog vlastitih slabosti ne mogu konzumirati usluge. Kada je riječ o brojkama, underbanked čini 20 posto stanovnika SAD-a dok je financijski isključenih 8 posto, a financijski uključenih 67 posto stanovnika. Nastavi čitati Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Na čemu se može zasnivati ekonomski razvoj

U načelu se mogu prepoznati tri modela razvoja na kojima se može zasnivati ekonomski rast zemlje. Modelu kojemu će se neka zemlja prikloniti ne ovisi samo o političkoj volji već i o fazi razvoja njenog društva, prirodnim bogatstvima te općenito njezinom povijesnom naslijeđu.

Ekonomski razvoj zemlje može se zasnivati na:

1. Tradicionalnim faktorima proizvodnje

  • Razvoj se temelji na radu, zemlji i kapitalu
  • Čest kod nedovoljno razvijenih zemalja
  • Zemlje se natječju u raspoloživim faktorima proizvodnje. Uglavnom neobrazovanom radnom snagom i prirodnim resursima
  • Poduzeća konkuriraju cijenama (što niže, to bolje)
  • Prodaju se osnovni i jednostavni proizvodi s niskom produktivnošću zbog čega dolazi do niskih plaća radnicima
  • Konkurentnost se temelji na makroekonomskoj stabilnosti, dobrom funkcioniranju javnih i privatnih institucija te infrastrukturi

2. Intenzivnom investiranju

  • Tipična za fazu industrijskog razvoja s visokim industrijskim rastom
  • Stvaraju se efikasniji proizvodni procesi
  • Povećava se složenost i kvaliteta proizvoda
  • Konkurentnost se povećava visokim obrazovanjem i obučavanjem, efikasnim tržištem i tehnološkom spremnošću

3. Inovacijama

  • Proizvode se efikasna i softificirana tehnološka rješenja
  • Temelji si na istraživanju i razvoju (R&D-u) koji stvara inovativne proizvode
  • Kontinuirano se obučava radna snaga da bi se dosegnuo odgovarajući intelektualni kapital
  • Poduzeća konkuriraju niskim troškovima, ali zahvaljujući visokoj produktivnosti, a ne troškovima faktora
  • Konkurentnost temelje na najnovijim znanjima, inovativnosti i rastu produktivnosti što dovodi do ukupnog prosperiteta