Radim od prvog dana studija

Članak je objavljen u Večernjem listu 23. travnja 2015. godine u suradnji s Financijskim klubom i Hrvatskom poštanskom bankom

Piše Marko Božac, Ekonomski fakultet u Zagrebu, član Predsjedništva studentske udruge Financijski klub

 Studirati? Da! Raditi i studirati? Dobiti radno iskustvo tijekom studiranja? Stigne li se raditi i studirati? – hm! To su neka od najčešćih studentskih pitanja od početka pa do kraja studentskog života. Tijekom studija dio studenata i studentica iskoristi priliku te pronađe studentski posao ili praksu. Ostali čekaju svoje posljednje godine fakulteta ili završetak studija. Odluka o prvom radnom iskustvu ovisi o izboru svakog od nas, našem slobodnom vremenu, fakultetu, interesima i i ekonomskom položaju.

Nastavi čitati Radim od prvog dana studija

Nacrt prijedloga Zakona o savjetima mladih (2013)

Nakon nekokoliko godina navlačenja, savjetovanja, javnih rasprava, skupova, rasprava u udrugama, nekih apsurdnh prijedloga još iz 2010. godine, napokon je osvanuo novi Zakon o savjetima mladih, barem njegov nacrt, koji je upućen u saborsku proceduru.

Nacrt prijedloga Zakona o savjetima mladih (10.8.2013.) može se pročitati na stranicama Vlade. Nastavi čitati Nacrt prijedloga Zakona o savjetima mladih (2013)

Državna matura u kratkim crtama

Uoči svakojakih žalopojki kojih se može naći po Facebooku, Twitteru i portalima osjećam se izazvanim napisati sljedeće. Inače, student sam, polagao sam državnu maturu (2. generacija) na kraju svojeg srednjoškolskog obrazovanja. And you know what? It was great. Nastavi čitati Državna matura u kratkim crtama

PartnerSHIP for EU: Centri za mlade

Tijekom 2011. godine sudjelovao sam na projektu PartnerSHIP for EU kojeg je organiziralo Vijeće Mladih Istarske Županije i udruga ZUM u suradnji s Vijećem mladih grada Barcelone. Nakon edukacije slijedilo je studijsko putovanje u Barcelonu gdje smo pručavali njihovu politiku za mlade. Jedan od mojih tekstova koji je završio u publikaciji opisuje Opservatorij kao dio institucionalnoga okvira politika za mlade u Barceloni. Tekst koji slijedi  izvoran je, nije prošao lekturu Nastavi čitati PartnerSHIP for EU: Centri za mlade

PartnerSHIP for EU: Opservatorij

Tijekom 2011. godine sudjelovao sam na projektu PartnerSHIP for EU kojeg je organiziralo Vijeće Mladih Istarske Županije i udruga ZUM u suradnji s Vijećem mladih grada Barcelone. Nakon edukacije slijedilo je studijsko putovanje u Barcelonu gdje smo pručavali njihovu politiku za mlade. Jedan od mojih tekstova koji je završio u publikaciji opisuje Opservatorij kao dio institucionalnoga okvira politika za mlade u Barceloni. Tekst koji slijedi  izvoran je, nije prošao lekturu Nastavi čitati PartnerSHIP for EU: Opservatorij

Novi elementi vrednovanja za SŠ i stipendije – koga se želi?

Svi smo se barem jednom susreli sa nekim oblikom stipendije. Bila ona gradska, općinska, županijska, državna ili pak neke “privatnije” prirode. Uglavnom se traži ono “the usual stuff” poput ocjena, uspjeha u formalnom obrazovanju koja nagrada za to te eventualno nekakva socijalna pitanja. No zapitajmo se koliko dugo prevladavaju takvi kriteriji? Koja je ono svrha stipendija? Isto se odnosi i na upise u srednje škole, isti su uvijeti, a da se pritom ne zapitamo kakve učenike zapravo želimo u školi ili stipendirati.

Za stipendije možemo reći da su financijska nagrada za daljnje obrazovanje. No kako se one danas koriste? U principu se koriste za poticanje učenika da odaberu neko od deficitarnih zanimanja, tj. posebno se nagrađuje odabir studiranja takvog zanimanja. Naravno, osim toga i nagrađuje se učenike koji su dosada pokazali odlične rezultate u formalnom obrazovanju kako bi ga nastavili – što je sasvim ok. Osvrnimo se opet, koji su ono elementi koji se vrednuju? Uglavnom uspjeh u školi, ono u čemu svatko može uspjeti ako se dovoljno potrudi, to je ono formalno, ono što se nudi svima pa tko želi. Društvo time potiče dobivanje kvalitetnih kadrova poput dobrih profesora fizike kojih u nekom mjestu nedostaje, liječnika u omanjoj općini koji je u njoj i odrastao umjesto nekoga koji je iz sasvim druge županije. Dobiva općenito dobre inženjere, pravnike i ostale kadrove. No je li naše društvo zaista toliko kruto koliko i pred 20 godina? Nastavi čitati Novi elementi vrednovanja za SŠ i stipendije – koga se želi?

Mladi na Ignoru. [spot]

>Već dugo mi je u planu napisati ili početi pisati o temam vezanim za mlade koje bih zatim mogao dovesti u kontekst politike za mlade. Mislim da ću to početi sa ovim blogpostom. Pred koji mjesec, ne znam na koji način, naišao sam pretraživajući YouTube na spot jednog mladog benda iz Zagreba pod imenom Ignor. Pjesma za koju je napravljen spot zove se ‘Rac. Evo što kažu povodom spota na YouTubeu:

Bok ljudi! Mi smo Ignor, mladi zagrebački band koji ne voli etikete, ali volimo reći da sviramo glazbu s mudima. Odrasli smo na kalifornijskim melodičnim, žestokim punk riffovima. Ignor nije politički angažirani bend, ali stanje u zemlji nas je toliko raspizdilo, da s našim prvim singlom Rac želimo dat do znanja, da iako smo mladi, nećemo dat da nas Vlada toliko jebe! Rac je za revoluciju! Get ready for Ignor! Redatelj: Andro Račić

Odmah da najavim kako se neću osvrtati na žanr benda ili nekakvom glazbenom analiza stila i pravca kojem pripadaju već bih se samo osvrnuo tekst i spot pjesme.

Mislim kako ovaj bend sa ovom pjesmom prenosi jednu vrlo zanimljivu sliku o mlafima u Hrvatskoj, što je meni osobno vrlo zanimljivo pošto se kroz civilno društvo bavim temom mladih općenito.

Odmah na početku čujemo “poznati” Mamićev usklik “Aajmooooo”, a zatim čujemo predivno baratanje engleskim jezikom Jadranke Kosor i Milana Bandića. Nakon refrena čujemo spominjanje političara, ljevičara, desničara, Bandića, kako je grad pun antisemita, ustaša, bandita i lažova, nakon toga novine, crne kronike, vlada, kradeze, skupe satove, profiterstvo na račun države… A završava sa odlaskom Ive Sanadera. Kroz spot mogu se vidjeti poznate izjeve poput “Ke?” i “Day after yesterday” te isklajivanje bjesa na starim televizorima.

Što sada reći o tome. Najjednostavnije rečeno, mladima je pun rac, mladi su nezadovoljni, znaju da situacija nije dobra, shvaćaju da treba doći do promjene, žele učiniti promjenu, ali osjećaju se bespomoćno. Dosta im je nesposobnih političara, osobito onih koji ne znaju engleski, javnih osoba seljaka, lažova, prošlosti i svih onih starih prdonja od kojih nam postand crno pred očima. Spomenuli su i novine koje su pune crnih kronika i ostalim žutim sadržajem. Toliko jasno i direktno ismijavaju gafove ljudi na određenim položajima na kojima možda i nebi trebali biti. I to je dobro, to je znak pobune i početak promjena.

Mislim da je Ignor svojom pjesmom dobro predstavilo ono kako se osjećaju, ali ne samo njih nego vjerojatno i mnogih mladih. Predstavili su ono što mlade muči, pokazali su što im smeta i što misle o tome. Iako je njihova poruka dosta opća i nekonkretna, poslali su jasnu misao i viđenje: država i društvo nam ne valjaju, potrebna je promjena! Osjećamo se bespomoćno, ali mi postojimo i dosta nam je trenutnog stanja – želimo promjenu.

Da sažmem, grupa Ignor (od engleski: ignore, tj. ignoriranje) pjesmom i spotom ‘Rac jasno i glasno je dalo do znanja kako je mladima dosta nekih stvari, da shavćaju kako je potrebna promjena, spremno i odvažno su ismijali i prozvali određene osobe te rekli da im je dosta. Da se još isčitati osjećaj bespomoćnosti, ali i to da mladi počinju shvaćati kako nebi smjeli biti ignoriranu, tj. na ignoru od strane ovog društva!

Pozdravljam rad ove grupe i nadam se da će donijeti još zanimljivih poruka i tema.

Kako donijeti ispravnu odluku?

Svakodnevno se susrećemo sa odlukama, zapravo je cijeli naš životni put napravljen od rasksca svakodnevnh odluka. Tako se zapravo i tumaci peta dimenzija – mogucnosti. No kako donijeti ispravnu odluku u svakodnevnom životu kada neka bitnija odluka posrijedi?

Pišem o jednom načinu donošenja “ispravnih odluka”, ona je samo jedna od na?ina, na vama je da odlucite je li ona dobra ili nije. Ona se sastoji od slijedeceg niza pitanja:

Je li to protuzakonito? Kršim li neke moralne norme svojom odlukom?
Bitno je o tome promislimo prvo, nema dobrog nacina za napraviti lošu stvar. Reci cete kako ima mnogo besmislenih zakona i normi, što je i istina i do svakoga je covjeka koliko ce on biti spreman prijeci te granice jer se upravo tu krije kreativnost, ali bitno je napomenuti kako se je vrlo teško zaustaviti kada se pocne krstiti pravila igre te takvi ne zavrsavaju dobro.

Decisions
Decisions

Koliko je to pravedno i hocu li svojom odlukom povrijediti nekoga?
Mnogi ce svoje odluke fokusirati na to da nikoga ne uvrijede, no je li to zaista najbolji nacin? Nemoguce je svidjeti se svima te nije niti potrebno težiti tome. Logi?no je da se pokušamo svidjeti onim najboljima i najdražima, a i nagra?ivati ih. Ako vec nekoga moramo uvrijediti svojom odlukom, neka to onda bude onaj najgori. Ne najomraženiji, vec najgori.  Potrebno je i neke od najdražih znati ne kazniti vec “potaknuti” da budu bolji ili da isprave svoju pogrešku, a one koji su se pokazali dobrima potrebno je nagraditi. Odluke bi trebale biti usmjerene u tome smijeru, suprotno postižemo vrlo loš efekt.

Kako cu se ja osjecati nakon toga?
Hocu li biti zadovoljan? Ponosan? Sretan? Osobni osjecaj vrlo je vazan i ne moze vas prevariti, zasto ona ne vjerovati im? Probajte se zapitati što bi bilo kada bi mediji saznali za vašu odluku ili pak vaša obitelj i bližnji. Biste li stali ponosno ili se sakrili od srama? Dobra odluka je ona koje se necete sramiti.  Isto vrijedi za vasa obecanja i dogovore, ne davajte ih ako nsite sigurni da ih možete ispuniti. Time ugrožavate svoj integritet kao osoba.

Bitno je da se zapitamo kako cemo stici do zadanoga cilja, a ne je li sam cilj opravdan. Pitanje za kraj, možda i najbolje: hocete li se svidjeti covjeku u zrcalu?

Eureka 2010

Za one neupucene, prošli vikend, od 19. do 21. studenog sudjelovao sam na završnici smotre Eureka 2010. Eureka je “smotra ucenickog stvaralaštva” sponzorirana sa strane VIP-a, namjenjena svim ucenicima srednje škole koji imaju volje i želje za kreativnošcu i istraživanju bilo kojeg podrucja, bilo prirodoslovno-matematickog ili društvenog.

Što je to Eureka?

Moja malenkost prije rujna ove godine odlucila je zbog nekih razloga sudjelovati na toj smotri, šestoj po redu. Odlucio sam boriti sa “ucestalošcu” i odabrao temu iz društvenog podrucja, naime, vecina radova na Eureci su sa prirodoslovnog podrucja. Tema mojeg rada bila je: “Ispitivanje motivacije ucenika za upis u Gimnaziju i strukovnu školu Jurja Dobrile Pazin.” Ukratko, ispitivao sam zašto novopeceni gimnazijalci upisuju baš tu školu koju i sam pohadjam.

Nakon provedbe ankete i podnijetog rada, pozvan sam na završnicu, nacionalnu razinu smotre, zapravo i jedni moguci korak naprijed. Završnica se odvijala u Zagrebu, hotelu Internacional.
Nastavi čitati Eureka 2010