Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun (ažurirano u veljači 2017.)

Update 6. veljače: Izmijenjen je način oporezivanja studentskog rada. Neoporezivi iznos je i dalje 15.000,00 kuna, a nakon toga će se porez obračunavati, ali se zbog korištenja godišnjeg osobnog odbitka on neće plaćati do 60.600,00 kuna godišnje. Nakon tog iznosa se porez plaća i neće se vraćati.

Studenti koji rade preko student servisa (i/ili primaju stipendiju) susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja. Nastavi čitati Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun (ažurirano u veljači 2017.)

Muke po referadi EFZG-a: Predaja završnog rada i završetak preddiplomskog studija

Studirao sam na EFZG-u preddiplomski studij i nedavno sam upisao diplomski na istom fakultetu. Nikada se nisam najbolje snalazio s obvezama koje je pred nas postavio fakultet i referada te sam u nekoliko navrata imao problema s ispunjavanjima njihovih očekivanja u pogledu papirologije i formalnosti. Nastavi čitati Muke po referadi EFZG-a: Predaja završnog rada i završetak preddiplomskog studija

Sindikat studenata u UK i studentski zbor u RH

Što vam prvo padne na pamet kada pomislite na studentski zbor? Znate, one (nepoznate) studente koji su (od nekoga) birani na (nekim) izborima da brane (svoje) studentske interese. Možda o njima imate pozitivno, neutralno ili negativno mišljenje, ali činjenica je da se u Hrvatskoj pred tek 9 godina regulirao pravni okvir studentskog zastupanja. Naš je sustav stoga vrlo mlad, ali se razvija polako svake godine. Zbog toga je svaka promjena u ovom ranom stadiju jako bitna. Ukoliko želimo mijenjati sustav ili ga razvijati tako da djeluje najbolje za interes nas studenata, dobro je biti upoznat da postoji sindikat studenata u Ujedinjenom Kraljevstvu. Nastavi čitati Sindikat studenata u UK i studentski zbor u RH

Studiranje u UK: Nottingham Trent University

Kao student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prijavio sam se na Erasmus+ program kojeg provodi Europska komisija. Gotovo godinu dana nakon same prijave, dobio sam pravo provesti jedan semestar u Ujedinjenom Kraljevstvu, u gradu 200km sjeverno od Londona, u Nottinghamu. Proveo sam tako, odnosno provodim, pet mjeseci na Nottingham Trent University (NTU), Nottingham Business School. Nastavi čitati Studiranje u UK: Nottingham Trent University

Održana prva ljetna škola financija

Članak je objavljen u Večernjem listu 10. rujna 2015. godine u suradnji s Financijskim klubom i Hrvatskom poštanskom bankom

Kako kreirati internetsku i Facebook stranicu i proučavati ponašanje posjetitelja, što je važno za analizu poduzeća i sektora, na koji način sastaviti portfelj dionica s najvećim prinosom i najmanjim rizikom ili složiti poslovni i marketinški plan s ciljem osnivanja poduzeća itd.

Tko bi rekao da su ovo zadaci za tinejdžere? U Višnjanu gdje je krajem kolovoza  održana prva ljetna škola financijske pismenosti i poduzetništva namijenjena srednjoškolcima bilo je upravo tako. Školu je organizirala udruga studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Financijski klub u suradnji sa Znanstveno edukacijskim centrom Višnjan i u partnerstvu s HPB-om.  Nastavi čitati Održana prva ljetna škola financija

e-Estonia: Digitalno društvo

Estonija se često spominje kao jako dobar primjer e-uprave. Njih sustav, e-Estonija, omogućuje nekoliko stotine javnih usluga građanima putem interneta. Omogućavanjem e-glasovanja, došlo je do porasta izlaznosti mlađih birača do 30. godine. Neki od izazova s kojima se susreću su sigurnost, a olakotna im je okolnost to što Estonija nema veliki broj stanovnika što im omogućava bržu i efikasniju evidenciju e-identiteta s čime danas i UK ima problema.

Još neke od značajnijih e-usluga je otvaranje poduzeća putem interneta. Vode se načelom da se samo tri puta u životu moraju fizički pojaviti u nekom od tijela državne uprave, kada se netko rodi, kada sklope bračnu zajednicu i kada netko umre. Sve ostalo moguće je obaviti putem interneta, od upisa djece u vrtić pa sve do kupnje grobnog mjesta.

Podaci su prikupljeni prilikom rada na sustavu e-Građani u 2013. godini.  Nastavi čitati e-Estonia: Digitalno društvo

Vlasnička struktura i javni interes

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pravila su jednaka za sve, interesi su ti koji su drukčiji.

Država, tj. politika ostvaruje određene društvene ciljeve kroz pružanje javnih dobara i usluga. Počevši s uzgojem hrane pa do državnih rudnika, brodogradilišta, telekoma, željeznica, poštanskih usluga, kazališta, obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, vodoopskrbe, nacionalne obrane i obavještajnih službi. Država je uglavnom uvijek pokretala industrije za čiji je razvoj bilo potrebno znatno početno ulaganje zbog toga što nije bilo moćnijeg i bogatijeg “igrača” u društvu. Tako primjerice vidimo i danas tko je (donedavni) vlasnik HEP-a, brodogradilišta, INA-e, HŽ-a, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja, Jadrolinije, Hrvatskog telekoma, Hrvatske pošte… Sva navedena poduzeća su započela u svojoj povijesti kao instrument politike za ostvarivanje specifičnih potreba i nitko ih drugi nije mogao ostvariti zbog manjka moći i novca. Politika je tako imenovala i razrješavala nadzorne odbore i uprave ovisno o svojim politikama i zacrtanim ciljevima. Imenovanje od strane “politike” nije idealno. Mogu se naći primjeri kada su imenovani direktori stavili svoj interes ispred interesa kompanije koju vode ili interesa politike koja ga je imenovala. Mnogo ovisi zapravo o političkoj ekonomiji, tj. o samom mehanizmu imenovanja i razrješenja te samoj ovisnosti o politici. Nastavi čitati Vlasnička struktura i javni interes

IMD-ovih 10 zlatnih pravila za ekonomski razvoj

International Institute for Management Development (IMD), jedna od vodećih poslovnih škola koja se nalazi u Švicarskoj, izdaje World Competitivness Yearbook – godišnjak o konkurentnosti zemalja. Kroz svoju analizu konkurentnosti država, došli su do 10 zlatnih pravila za današnju konkurentnost država, odnosno njihov ekonomski razvoj (IMD, 2006).

10 zlatnih pravila za konkurentnost i razvoj država:

  1. Stvoriti stabilan i predvidljiv zakonodavni okoliš.
  2. Raditi na fleksibilizaciji ekonomske strukture.
  3. Investirati u tradicionalnu infrastrukturu i infrastrukturu visoke tehnologije
  4. Promovirati privatnu štednju i domaće investicije.
  5. Razviti agresivnost na međunarodnom tržištu isto kao i privlačnost za direktna strana ulaganja.
  6. Fokusirati se na kvalitetu i transparentnost u vladi i administraciji.
  7. Održavati proporcionalan odnos u kretanju razine nadnica, produktivnosti i oporezivanja.
  8. Zadržati socijalni mir smanjenjem dispariteta nadnica i jačanjem srednje klase.
  9. Intenzivno investirati u obrazovanje, posebno srednjoškolsko, a također i doživotno učenje radne snage.
  10. Uravnotežiti odnos između ekonomije lokacijske blizine i globalizacije da bi se osiguralo stvaranje bogatstva, očuvanjem vrijednosnog sustava koji građani zaslužuju.

Državna matura u kratkim crtama

Uoči svakojakih žalopojki kojih se može naći po Facebooku, Twitteru i portalima osjećam se izazvanim napisati sljedeće. Inače, student sam, polagao sam državnu maturu (2. generacija) na kraju svojeg srednjoškolskog obrazovanja. And you know what? It was great. Nastavi čitati Državna matura u kratkim crtama

Neki učenici vole školu.

Danas u RTL Danas objavljen je prilog pod naslovom “Zašto hrvatski učenici mrze školu?” te imam potrebu reći kako ovakvo etiketiranje nije dobro, a još manje točno.

Pred godinu i pol dana, kao maturant u svojoj srednjoj školi Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu, proveo sam istraživanje među učenicima svih razreda. Istraživanje mi je bilo potrebno kako bih napravio istraživački/znanstveni rad za smotru učeničkog stvaralaštva “Eureka” o kojoj sam ranije pisao. Rezultati su pokazali kako učenici ne mrze svoju školu već da su poprilično zadovoljni njome. Prilažem graf koji prikazuje odgovore na pitanje na to kako  im se čini škola, tj. kojom ocjenom bi ocijenili školu. Nastavi čitati Neki učenici vole školu.