Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?

U javnu raspravu upravo je pušten prvi zakon o studentskom radu. Podsjetimo se, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70% svih studenata), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna. Do sada, to je regulirao Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine koji definitivno nije dostatan nakon 20 godina. Imajte na umu da je ovo još uvijek Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i da se nalazi u javnoj raspravi.  Nastavi čitati Novi Zakon uredit će studentski rad i povećati proviziju zbog zborova?

Spajanjem SC-a i Zbora možemo dobiti sindikat studenata

Članak je napisan za lipanjsko izdanje novina studenata FPZG-a Global, novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport.

Znate, one (nepoznate) studente koji su (od nekoga) birani na (nekim) izborima da brane (svoje) studentske interese? Možda o njima imate pozitivno, neutralno ili negativno mišljenje, ali činjenica je da se u Hrvatskoj tek pred 9 godina regulirao pravni okvir studentskog zastupanja. Naš je sustav stoga vrlo mlad i navodno bi ubrzo moglo doći do njegove izmjene. Već se duže vremena šuška o tome da bi se Zbor htio financirati postotkom iz SC-ovih prihoda od studentskog rada. Prije ideja o tome da svojim studentskim radom financiramo nepoznat nam rad studentskih predstavnika u Zboru, bitno je upoznat se s inozemnim praksama. U Ujedinjenom Kraljevstvu tako postoji sustav sindikata studenata koji se razvija gotovo 100 godina te je uvelike drukčiji od sustava studentskih zborova. Nastavi čitati Spajanjem SC-a i Zbora možemo dobiti sindikat studenata

Zatvorenička dilema u slaganju vladajuće većine

Nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2015. godine dogodila se situacija da nitko od prve tri stranke, po broju dobivenih mandata, nije mogla samostalno sastaviti parlamentarnu većinu. Jedino rješenje je postizborna koalicija ili parlamentarna podrška između dvije stranke koja bi nadglasala treću. S obzirom na to, riječ je o tipičnom primjeru iz teorije igara, tj. o zatvoreničkoj dilemi. Zatvorenička dilema primjer je igre u kojoj dva savršeno racionalna igrača izabiru ne surađivati iako to vodi nepoželjnom ishodu za oba igrača, a zapravo bi rezultat za oba igrača bio bolji da surađuju. Nastavi čitati Zatvorenička dilema u slaganju vladajuće većine

Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bankovni račun, nešto što nam se danas čini tako banalno dok plaćamo svojim mobilnim uređajem proizvode u trgovini. Uzimajući ga zdravo za gotovo, zaboravljamo da postoje osobe koje nemaju svoj vlastiti bankovni račun. Riječ je o financijski isključenim osobama. Prema Federal Deposit Insurance Corporation (listopad 2014. godine), radi se uglavnom o američkim kućanstvima s niskim dohotkom, mladima i nezaposlenima. Uz financijski isključene, istraživanje navodi “Underbanked” kućanstva, tj. one koji imaju loš pristup uobičajenim financijskim uslugama koje nude banke. Razlog tome su uglavnom jezične barijere (imigranti), velika udaljenost od financijske institucije, nepovjerenje u banakomate ili su pak starije osobe koje zbog vlastitih slabosti ne mogu konzumirati usluge. Kada je riječ o brojkama, underbanked čini 20 posto stanovnika SAD-a dok je financijski isključenih 8 posto, a financijski uključenih 67 posto stanovnika. Nastavi čitati Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Dnevnik.hr o Vladinom Odjelu za online komunikaciju

Oni su zaslužni da je Vlada Republike Hrvatske proglašena najkomunikativnijom vladom na svijetu. Ekipa Dnevnik.hr-a vam otkriva vladin tim za Facebook, Twitter, YouTube…

Izvor: Dnevnik.hr (21.9.2012.)

Ana Urlić, Tomislav Korman, Fran Kušeta i Marko Božac su mladi ljudi koji se brinu za imidž Vlade kada su u pitanju društvene mreže i komunikacija s građanima. Odmah smo ih pitali kako su ih u Vladi pripremili za intervju? ‘Imali smo kratki brifing sa savjetnicom i međusobno smo se dogovorili, ali kako komuniciramo toliko s javnošću, onda nam nije bio problem pripremiti se’, kaže Tomislav Korman, glavna osoba u ekipi.

Ovi obrazovani, mladi kreativci rade punom parom. No tko pazi da, kada je u pitanju predstavljanje Vlade na društvenim mrežama, njihova kreativnost ne ode predaleko? ‘Međusobno pazimo jedni na druge, konzultiramo se. Znamo granice u kojima možemo biti kreativni’, kaže Fran, inače brucoš na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Tim za društvene mreže Vlade RH (Foto: Dnevnik.hr) - 4

‘Paklene’ smjene

Na Facebooku na dan objave 100-tinjak postova i odgovora, a na Twitteru 30-ak. Kažu, u svemu je bitna dobra organizacija. ‘Podijeljeni smo u smjenama i sve je organizirano do detalja. Najgori su, naravno, radni dani. Recimo ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, naravno kad su sjednice Vlade. Možda je nedjelja opuštenija kada imaš par minuta za opustiti se, ne gledati u kompjutor i tipkati’, kaže Ana, koju još malo dijeli od diplome magistrice diplomacije.

Nisu svi članovi SDP-a

Možda se pitate kako su ovako mladi ljudi došli do ovog zanimljivog, ali i vrlo odgovornog posla. ‘Svi smo radili u kampanji pa smo onda nakon toga taj rad prebacili na Vladu’, kaže Tomislav. Tomislav i Ana su članovi SDP-a, dok Fran i Marko nisu niti u jednoj stranci.

Posao iz snova?

Svjesni su da im mnogi zavide na ovom kreativnom poslu, a pomalo i činjenici da su plaćeni da stalno budu na Facebooku, YouTubeu, Twitteru. ‘To je vrlo odgovoran posao. Mi smo online gotovo 13 sati na dan, sedam dana u tjednu. Dostupni smo za razgovore s građanima i to je nekad stvarno jako težak posao’, pojašnjava Tomislav i dodaje kako nije istina da svi primaju plaću oko 6.000 kuna. ‘Prosjek naših plaća je nešto više od 4.000 kuna, što u stvari i nije velik iznos s obzirom na to da radimo sedam dana u tjednu, po 13 sati svaki dan’, kaže Tomislav koji dodaje da je on jedini od njih stalno zaposlen i da ima plaću od 6.700 kuna. ‘Ja sam državni službenik, a moja je plaća 6.700 kuna. Fran je donedavno volontirao, a prvu plaću je dobio tek u vrijeme praznika. Marko je student i radi na studentski ugovor, a Ana će uskoro magistrirati i radi na Ugovor o djelu’, pojašnjava Tomislav.

Rad, rad i samo rad

Svojim gadgetima su neprestano okruženi. U rukama stalno imaju neki smartphone, laptop ili iPod pa i nedjeljni ručak nerijetko završi – tipkanjem. ‘Doma znaju da smo mladi, ambiciozni, da želimo raditi, tako da nema problema oko toga’, kaže Tomislav.

Tim za društvene mreže Vlade RH (Foto: Dnevnik.hr) - 8
Tim za društvene mreže Vlade RH i ekipa Dnevnik.hr-a (Foto: Dnevnik.hr)

Ova se mlada ekipa brine samo o Vladinim službenim stranicama na društvenim mrežama, no ako treba, pomažu i ministrima. ‘Ministri sami odlučuju hoće li nastupiti na nekoj društvenoj mreži. Tako imamo ministra Mrsića koji je dostupan i na Twitteru i na Facebooku, aktivan je i ministar Arsen Bauk i ministar Ranko Ostojić’, kaže Marko, student 2. godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. ‘Razumiju da se radi o vrlo dobrom poslu i pristaju nam pomoći kada nam trebaju neki materijali za Facebook. Oduševljeni su. Ali tehnički… Evo baš sam nedavno potpredsjednici Opačić instalirao aplikacije na iPad. (Je li zadovoljna kako joj rade?) – Pa mislim da je!’, kaže Tomislav.

Tweetup s premijerom, Facebook chat….

Ana, Fran, Marko i Tomislav dio su ekipe koja je organizirala i prvi tweetup s premijerom na kojem su twiteraši mogli izravno postavljati pitanja na koja je premijer odgovarao. Kažu da su na to posebno ponosni. ‘Imamo veliku podršku premijera. On nam je i dao priliku da radimo ovaj posao. I taj Tweetup, odnosno druženje s Twitter korisnicima i Facebook chat bili su veliki projekti i stvarno smo ponosni na to’, kaže Tomislav koji sate i sate provodi sa svojim kolegama. I u poslu i u druženjima. ‘Jako sam zadovoljna našim zajedničkim druženjima. I s obzirom na to da smo 24 sata na dan praktički zajedno online u svemu već smo i više od prijatelja, već smo postali poput obitelji’, kaže Ana.

Najkomunikativnija vlada na svijetu

Na jedan rezultat su jako ponosni. ‘Prema istraživanju jedne švicarske agencije sa sjedištem u SAD-u najkomunikativnija smo Vlada na svijetu! Prvi smo po interakciji sa svojim korisnicima na Twitteru, a na Facebooku smo među najkomunikativnijim Vladama u smislu da imamo veću komunikaciju, pa čak i od Barcka Obame i Bijele kuće.’, ponosno kaže Tomislav.

Otkrivaju bi li HDZ-u vodili društvene mreže

Otkrili su nam i bi li pristali, za dobar novac, HDZ-u voditi društvene mreže. ‘Za lovu se ne mogu prodati ideali’, kaže Fran koji nije član niti jedne stranke. ‘ Neće HDZ na vlast’, kaže Tomislav, član SDP-a. ‘Vjerujemo u to što radimo i to je to’, kaže student Marko, koji nije član niti jedne stranke.

Ovi mladi ljudi dio su prave revolucije na društvenim mrežama kada je u pitanju vrh hrvatske politike. ‘Imamo jedan cilj, a to je potaknuti građane da se uključe sa svojim prijedlozima i idejama kako bi pomogli radu Vlade i kreiranju kvalitetnih zakona. To je poanta svega ovoga što mi radimo’, kažu Ana, Marko, Tomislav i Fran.

Tim za društvene mreže Vlade RH i novinarka Darija Brnović (Foto: Dnevnik.hr) - 6

Nacrt prijedloga Zakona o savjetima mladih (2013)

Nakon nekokoliko godina navlačenja, savjetovanja, javnih rasprava, skupova, rasprava u udrugama, nekih apsurdnh prijedloga još iz 2010. godine, napokon je osvanuo novi Zakon o savjetima mladih, barem njegov nacrt, koji je upućen u saborsku proceduru.

Nacrt prijedloga Zakona o savjetima mladih (10.8.2013.) može se pročitati na stranicama Vlade. Nastavi čitati Nacrt prijedloga Zakona o savjetima mladih (2013)

Case: Lansiranje #JDOO na Internetima :)

Čuli ste za “tvrtku za 10 kuna”? Evo kako se priča razvijala od strane Vlade na društvenim mrežama. Jedan od Zakona koji se pratio od početka do njegove primjene. Kako se pristupalo zainteresiranima na društvenim mrežama, što se sve napravilo slušajući zajednicu i zašto se na kraju dobila i pohvala. 🙂 Nastavi čitati Case: Lansiranje #JDOO na Internetima 🙂

Sudjelovanje u kampanji – primjer uključivanja mladih.

Iako je prošlo već nešto vremena otkako je prošao moj angažman na parlamentarnim izborima, rekao sam sebi,  a i ostalima kako ću pisati o ovome. Odmah da razjasnim, nisam član nijedne političke stranke. Frendovi na fejsu svašta pričaju nakon nekih fotki. 🙂

Čisto konteksta radi, krajem devetog mjeseca odlazim u Rijeku na edukaciju „Studij o mladima za mlade“ koju organizira Mreža Mladih Hrvatske (više o tome u nekom drugom postu), a samim završetkom odlazim u Zagreb gdje mi počinje faks. Prvi dan kao brucoš proveo sam sve samo ne tipično,dobivam poziv koji će mi itekako odrediti ritam za naredna tri mjeseca – poziv za @Kukuriku online tim.

@Kukuriku koalcija već je nekoliko tjedana bila aktivna na društvenim mrežama, nisam očekivao takvo nešto. Kasnije su mi priznali da su me „zgooglali“ i odmah sletjeli na moju web stranicu i ovaj blog. Sounds like win 😀 Nastavi čitati Sudjelovanje u kampanji – primjer uključivanja mladih.

Mladi na Ignoru. [spot]

>Već dugo mi je u planu napisati ili početi pisati o temam vezanim za mlade koje bih zatim mogao dovesti u kontekst politike za mlade. Mislim da ću to početi sa ovim blogpostom. Pred koji mjesec, ne znam na koji način, naišao sam pretraživajući YouTube na spot jednog mladog benda iz Zagreba pod imenom Ignor. Pjesma za koju je napravljen spot zove se ‘Rac. Evo što kažu povodom spota na YouTubeu:

Bok ljudi! Mi smo Ignor, mladi zagrebački band koji ne voli etikete, ali volimo reći da sviramo glazbu s mudima. Odrasli smo na kalifornijskim melodičnim, žestokim punk riffovima. Ignor nije politički angažirani bend, ali stanje u zemlji nas je toliko raspizdilo, da s našim prvim singlom Rac želimo dat do znanja, da iako smo mladi, nećemo dat da nas Vlada toliko jebe! Rac je za revoluciju! Get ready for Ignor! Redatelj: Andro Račić

Odmah da najavim kako se neću osvrtati na žanr benda ili nekakvom glazbenom analiza stila i pravca kojem pripadaju već bih se samo osvrnuo tekst i spot pjesme.

Mislim kako ovaj bend sa ovom pjesmom prenosi jednu vrlo zanimljivu sliku o mlafima u Hrvatskoj, što je meni osobno vrlo zanimljivo pošto se kroz civilno društvo bavim temom mladih općenito.

Odmah na početku čujemo “poznati” Mamićev usklik “Aajmooooo”, a zatim čujemo predivno baratanje engleskim jezikom Jadranke Kosor i Milana Bandića. Nakon refrena čujemo spominjanje političara, ljevičara, desničara, Bandića, kako je grad pun antisemita, ustaša, bandita i lažova, nakon toga novine, crne kronike, vlada, kradeze, skupe satove, profiterstvo na račun države… A završava sa odlaskom Ive Sanadera. Kroz spot mogu se vidjeti poznate izjeve poput “Ke?” i “Day after yesterday” te isklajivanje bjesa na starim televizorima.

Što sada reći o tome. Najjednostavnije rečeno, mladima je pun rac, mladi su nezadovoljni, znaju da situacija nije dobra, shvaćaju da treba doći do promjene, žele učiniti promjenu, ali osjećaju se bespomoćno. Dosta im je nesposobnih političara, osobito onih koji ne znaju engleski, javnih osoba seljaka, lažova, prošlosti i svih onih starih prdonja od kojih nam postand crno pred očima. Spomenuli su i novine koje su pune crnih kronika i ostalim žutim sadržajem. Toliko jasno i direktno ismijavaju gafove ljudi na određenim položajima na kojima možda i nebi trebali biti. I to je dobro, to je znak pobune i početak promjena.

Mislim da je Ignor svojom pjesmom dobro predstavilo ono kako se osjećaju, ali ne samo njih nego vjerojatno i mnogih mladih. Predstavili su ono što mlade muči, pokazali su što im smeta i što misle o tome. Iako je njihova poruka dosta opća i nekonkretna, poslali su jasnu misao i viđenje: država i društvo nam ne valjaju, potrebna je promjena! Osjećamo se bespomoćno, ali mi postojimo i dosta nam je trenutnog stanja – želimo promjenu.

Da sažmem, grupa Ignor (od engleski: ignore, tj. ignoriranje) pjesmom i spotom ‘Rac jasno i glasno je dalo do znanja kako je mladima dosta nekih stvari, da shavćaju kako je potrebna promjena, spremno i odvažno su ismijali i prozvali određene osobe te rekli da im je dosta. Da se još isčitati osjećaj bespomoćnosti, ali i to da mladi počinju shvaćati kako nebi smjeli biti ignoriranu, tj. na ignoru od strane ovog društva!

Pozdravljam rad ove grupe i nadam se da će donijeti još zanimljivih poruka i tema.