Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun (ažurirano u veljači 2017.)

Update 6. veljače: Izmijenjen je način oporezivanja studentskog rada. Neoporezivi iznos je i dalje 15.000,00 kuna, a nakon toga će se porez obračunavati, ali se zbog korištenja godišnjeg osobnog odbitka on neće plaćati do 60.600,00 kuna godišnje. Nakon tog iznosa se porez plaća i neće se vraćati.

Studenti koji rade preko student servisa (i/ili primaju stipendiju) susreću se s pitanjima u vezi načina obračuna, pragova i poreza na studentski ugovor. Kako od početka studiranja radim preko studentskog ugovora, susreo sam se s mnogim pitanjima u vezi studentskog rada te sam kao student ekonomije često davao odgovore na takva pitanja.

Stoga, odlučio sam zapisati pitanja o studentskom radu te odgovoriti na njih u obliku Q&A ili FAQ jer se odgovori na neka pitanja teško mogu naći na stranicama SC-a ili Porezne uprave. Inače, prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini je 101.722 studenata radilo tijekom studiranja (oko 70%), a preko studentskih ugovora isplaćeno je više od 1,1 milijarde kuna.  Nastavi čitati Studentski ugovor: pragovi, limiti, prava, porezi i obračun (ažurirano u veljači 2017.)

TTIP: A risky run for a faster economic growth

Članak je napisan za potrebe EFZG-a, a nakon dorade prijavljen je na studentsko natjecanje u pisanju eseja na temu Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). Esej je nagrađen drugom nagradom.


We live in the world of a strong economic growth, where the two most developed and prospered countries are the USA and EU. Our culture and economies are well developed, our life span is above world’s average, we have very strong institutions and stable politics. However, as our economies have been developing, it has been harder to achieve high GDP growth with every year. That is normal in the economy – countries with bigger GDP have smaller growth rates than the ones with smaller GDP. That also means that our daily lives are becoming better but slower than ever before. The aim is to sustain the big and stable GDP growth by all means. Many scholars consider Transatlantic Trade and Investment Partnership to be the tool that could lift economic relations between the countries on a higher scale, create the biggest economic integration and enhance GDP. However, can the “tool” solve the problem which would lead to a higher standard of living? There are various aspects which need to be observed in order to find solutions.

Nastavi čitati TTIP: A risky run for a faster economic growth

Zatvorenička dilema u slaganju vladajuće većine

Nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2015. godine dogodila se situacija da nitko od prve tri stranke, po broju dobivenih mandata, nije mogla samostalno sastaviti parlamentarnu većinu. Jedino rješenje je postizborna koalicija ili parlamentarna podrška između dvije stranke koja bi nadglasala treću. S obzirom na to, riječ je o tipičnom primjeru iz teorije igara, tj. o zatvoreničkoj dilemi. Zatvorenička dilema primjer je igre u kojoj dva savršeno racionalna igrača izabiru ne surađivati iako to vodi nepoželjnom ishodu za oba igrača, a zapravo bi rezultat za oba igrača bio bolji da surađuju. Nastavi čitati Zatvorenička dilema u slaganju vladajuće većine

Održana prva ljetna škola financija

Članak je objavljen u Večernjem listu 10. rujna 2015. godine u suradnji s Financijskim klubom i Hrvatskom poštanskom bankom

Kako kreirati internetsku i Facebook stranicu i proučavati ponašanje posjetitelja, što je važno za analizu poduzeća i sektora, na koji način sastaviti portfelj dionica s najvećim prinosom i najmanjim rizikom ili složiti poslovni i marketinški plan s ciljem osnivanja poduzeća itd.

Tko bi rekao da su ovo zadaci za tinejdžere? U Višnjanu gdje je krajem kolovoza  održana prva ljetna škola financijske pismenosti i poduzetništva namijenjena srednjoškolcima bilo je upravo tako. Školu je organizirala udruga studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Financijski klub u suradnji sa Znanstveno edukacijskim centrom Višnjan i u partnerstvu s HPB-om.  Nastavi čitati Održana prva ljetna škola financija

Financijski rječnik: Godinu dana vođen projekt s 14 osoba

Tijekom 2014. godine vodio sam jedan od meni najdužih projekata, a nikada nisam o tome napisao blogpost. Vrijeme je da ispravim tu grešku – godinu dana nakon njegovog završetka.

Krajem, 2013. godine kao član Financijskog kluba, udruge studenata na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (čiji sam bio i predsjednik u akademskoj godini 2014./15.) dobio sam zadatak od tadašnje predsjednice da vodim projekt s 14 ljudi. Naime, poduzeće Bisnode, vodeći proizvođač pružatelja informacija i podataka o poduzećima, kontaktirala je Financijski klub s prijedlogom projekta izrade Financijskog rječnika.

Započelo je s idejom izrade knjižice “economics or finances for dummies”, edukativni sadržaj iz ekonomije koji bi bio namijenjen osobama bez formalnog obrazovanja iz tog područja. Cilj je bio educirati osobe koje imaju neki oblik svoj biznisa, one koji tek žele pokrenuti svoj biznis te studente koji ne studiraju na ekonomiji. Nastavi čitati Financijski rječnik: Godinu dana vođen projekt s 14 osoba

Financijski klub deset godina živi za studente – Intervju

Financijski klub: Trenutnom se vodstvu Financijskog kluba — veoma aktivne studentske udruge s Ekonomskog fakulteta koja je proslavila čak deset godina postojanja, bliži kraj mandata. Predsjedništvo Kluba čine Ana Mijić i Marko Božac, studenti četvrte godine EFZG-a, smjer poslovna ekonomija, te Bruno Besek, student četvrte godine EFZG-a, smjer ekonomija.

Izvor: studentski.hr  Nastavi čitati Financijski klub deset godina živi za studente – Intervju

Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Poljoprivrednici su vrlo heterogena skupina s različitim veličinama zemljišta, razine proizvodnje, proizvodne sposobnost, razine mehanizacije i stručnosti. Međutim, svi oni dijele ograničenu mogućnost pristupa potrebitim financijskim uslugama za svoje poljoprivredne djelatnosti, ali i ukupnih troškova kućanstva. Naime, ukoliko govorimo o poljoprivredi, vrlo često je riječ o pojedincima koji zapošljavaju radnike ili cijelim obiteljima koji žive udaljeno od urbanih sredina. Za razliku od industrijskog postrojenja ili tercijarnih djelatnosti, poljoprivreda nerijetko zahtjeva prilagođeni životni stil i jedini izvor prihoda je poljoprivreda. Ukoliko govorimo o financiranju, nerijetko se podrazumijeva financiranje same djelatnosti, ali i životnih troškova koji prate bavljenje poljoprivredom. Nastavi čitati Poljoprivreda u funkciji javnog interesa

Vlasnička struktura i javni interes

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pravila su jednaka za sve, interesi su ti koji su drukčiji.

Država, tj. politika ostvaruje određene društvene ciljeve kroz pružanje javnih dobara i usluga. Počevši s uzgojem hrane pa do državnih rudnika, brodogradilišta, telekoma, željeznica, poštanskih usluga, kazališta, obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, vodoopskrbe, nacionalne obrane i obavještajnih službi. Država je uglavnom uvijek pokretala industrije za čiji je razvoj bilo potrebno znatno početno ulaganje zbog toga što nije bilo moćnijeg i bogatijeg “igrača” u društvu. Tako primjerice vidimo i danas tko je (donedavni) vlasnik HEP-a, brodogradilišta, INA-e, HŽ-a, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja, Jadrolinije, Hrvatskog telekoma, Hrvatske pošte… Sva navedena poduzeća su započela u svojoj povijesti kao instrument politike za ostvarivanje specifičnih potreba i nitko ih drugi nije mogao ostvariti zbog manjka moći i novca. Politika je tako imenovala i razrješavala nadzorne odbore i uprave ovisno o svojim politikama i zacrtanim ciljevima. Imenovanje od strane “politike” nije idealno. Mogu se naći primjeri kada su imenovani direktori stavili svoj interes ispred interesa kompanije koju vode ili interesa politike koja ga je imenovala. Mnogo ovisi zapravo o političkoj ekonomiji, tj. o samom mehanizmu imenovanja i razrješenja te samoj ovisnosti o politici. Nastavi čitati Vlasnička struktura i javni interes

Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Seminar je napisan za potrebe izbornog predmeta “Modeli financiranja posebnih namjena” kod prof. dr. sc. Alena Stojanovića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bankovni račun, nešto što nam se danas čini tako banalno dok plaćamo svojim mobilnim uređajem proizvode u trgovini. Uzimajući ga zdravo za gotovo, zaboravljamo da postoje osobe koje nemaju svoj vlastiti bankovni račun. Riječ je o financijski isključenim osobama. Prema Federal Deposit Insurance Corporation (listopad 2014. godine), radi se uglavnom o američkim kućanstvima s niskim dohotkom, mladima i nezaposlenima. Uz financijski isključene, istraživanje navodi “Underbanked” kućanstva, tj. one koji imaju loš pristup uobičajenim financijskim uslugama koje nude banke. Razlog tome su uglavnom jezične barijere (imigranti), velika udaljenost od financijske institucije, nepovjerenje u banakomate ili su pak starije osobe koje zbog vlastitih slabosti ne mogu konzumirati usluge. Kada je riječ o brojkama, underbanked čini 20 posto stanovnika SAD-a dok je financijski isključenih 8 posto, a financijski uključenih 67 posto stanovnika. Nastavi čitati Financijska isključenost zbog nedostatka novca, a ne manjka edukacije?

Na čemu se može zasnivati ekonomski razvoj

U načelu se mogu prepoznati tri modela razvoja na kojima se može zasnivati ekonomski rast zemlje. Modelu kojemu će se neka zemlja prikloniti ne ovisi samo o političkoj volji već i o fazi razvoja njenog društva, prirodnim bogatstvima te općenito njezinom povijesnom naslijeđu.

Ekonomski razvoj zemlje može se zasnivati na:

1. Tradicionalnim faktorima proizvodnje

  • Razvoj se temelji na radu, zemlji i kapitalu
  • Čest kod nedovoljno razvijenih zemalja
  • Zemlje se natječju u raspoloživim faktorima proizvodnje. Uglavnom neobrazovanom radnom snagom i prirodnim resursima
  • Poduzeća konkuriraju cijenama (što niže, to bolje)
  • Prodaju se osnovni i jednostavni proizvodi s niskom produktivnošću zbog čega dolazi do niskih plaća radnicima
  • Konkurentnost se temelji na makroekonomskoj stabilnosti, dobrom funkcioniranju javnih i privatnih institucija te infrastrukturi

2. Intenzivnom investiranju

  • Tipična za fazu industrijskog razvoja s visokim industrijskim rastom
  • Stvaraju se efikasniji proizvodni procesi
  • Povećava se složenost i kvaliteta proizvoda
  • Konkurentnost se povećava visokim obrazovanjem i obučavanjem, efikasnim tržištem i tehnološkom spremnošću

3. Inovacijama

  • Proizvode se efikasna i softificirana tehnološka rješenja
  • Temelji si na istraživanju i razvoju (R&D-u) koji stvara inovativne proizvode
  • Kontinuirano se obučava radna snaga da bi se dosegnuo odgovarajući intelektualni kapital
  • Poduzeća konkuriraju niskim troškovima, ali zahvaljujući visokoj produktivnosti, a ne troškovima faktora
  • Konkurentnost temelje na najnovijim znanjima, inovativnosti i rastu produktivnosti što dovodi do ukupnog prosperiteta