Kategorije
Data Analytics

Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj

Civilno društvo podosta je opširan pojam, ali njegova se struktura može odrediti. Prvi okvir u definiranju daje međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja definira civilno društvo kao “arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese”.

Ono što je bitno da se takvim organizacijama ili akcijama pristupa dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih organiziranih oblika. Međutim, skupine koje nisu formalizirane u neki od oblika nisu evidentirane ovom analizom.

Organizacije civilnoga društva

Tako u demokratskom društvu gdje postoji javni sektor (država) i privatni sektor (tržište), postoji i, treći, građanski sektor (civilno društvo). Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj, “Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, autori Gojko Bežovan i Mladen Ivanović, u RH pod civilno društvo spadaju sljedeće organizacije:

  • Zaklade
  • Udruge
  • Političke stranke
  • Vjerske zajednice
  • Sindikati
  • Udruge poslodavaca

Struktura civilnog društva

Uvidom u registre i evidencije tih organizacija na data.gov.hr dolazi se do sljedeće strukture civilnog društva u RH:

Organizacija Broj organizacija Relativni udjel Stanje na dan
Udruge 51.985 97,80% 6. lipnja 2017.
Sindikati 658 1,24% 6. studenog 2015.
Zaklade 209 0,39% 6. lipnja 2017.
Političke stranke 164 0,31% 6. lipnja 2017.
Udruge poslodavaca 84 0,16% 6. studenog 2015.
Vjerske zajednice 54 0,10% 6. lipnja 2017.
Ukupno 53.154 100,00%

Prema navedenom, civilno društvo u Hrvatskoj tvori 53 tisuća organizacija, a najviše udruge – gotovo 98 posto. Slijede sindikati, zaklade i političke stranke, a najmanje udruge poslodavaca i vjerske zajednice. S obzirom na strukturu, nije ni čudno da se u javnom prostoru najčešće misli na udruge, kao organizacijski oblik, kada se govori o civilnom društvu, ali ono je puno šire od samih udruga.

Korišteni izvori:

  1. Registar udruga,
  2. Evidencija vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj,
  3. Zakladna knjiga,
  4. Registar političkih stranaka Republike Hrvatske
  5. Popisi sindikata
  6. Popis udruga poslodavaca

Struktura civilnog društva rezultat je istraživanja diplomskog rada “Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”. Ostali rezulti dostupni su u kategoriji “civilno društvo“.

Autor Marko Božac

Geek, optimist & doer. Ekonomist 🤓 zaokupljen operacijama, inovacijama, digitalnim transformacijama i analizom podataka te zaljubljenik u marketing, komunikacije i dizajn. 📱

2 odgovora na “Struktura civilnog društva u Republici Hrvatskoj”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.